Washington je u srijedu u ponoć uveo carinu od 50 % na većinu indijskog izvoza u Sjedinjene Države, čime je Donald Trump ispunio prijetnju da će kazniti New Delhi zbog kupnje jeftine ruske nafte.
Najnoviji potez dolazi tek nekoliko tjedana nakon što je stopa carina s 0 podignuta na 25 %, a sadašnja eskalacija Indiju svrstava među najteže pogođene države američkim protekcionizmom – uz Brazil, koji se suočava s istom stopom. Bijela kuća tvrdi da kupnjom ruske nafte Indija neizravno financira rat u Ukrajini.
Ukupni izvoz Indije u SAD lani je, prema podacima američkog trgovinskog predstavnika, vrijedio 87,3 milijarde dolara. Od ponoći najveći dio te robe plaća dvostruko višu carinu, iako su pametni telefoni i dio farmaceutskih proizvoda zasad izuzeti. Oko 30 % indijskog izvoza – uključujući lijekove, elektroničke komponente i rafinirane derivate – ostaje oslobođeno carina, no tekstil, dragulji, nakit i morski plodovi sada teško nalaze kupce.
Glavni ekonomist Goldman Sachsa za Indiju Santanu Sengupta upozorava da bi dugotrajan namet mogao spustiti rast BDP-a ispod 6 % (s predviđenih 6,5 %). Federacija indijskih izvoznika već bilježi gašenje pogona u Tirupuru, Delhiju i Suratu: „Kod carine od 50 % izvoz je praktički nemoguć”, poručuje predsjednik FIEO-a S. C. Ralhan.
Na domaćem tržištu reakcija je prkosna. Premijer Narendra Modi pozvao je građane da kupuju isključivo „Made in India”: „Pritisak će se možda povećati, ali izdržat ćemo ga.” Burzovni indeks BSE Sensex pao je uoči uvođenja mjera za 1 % na 80 876 bodova, dok se konkurenti iz Turske i Tajlanda već nadmeću za američke narudžbe po povoljnijim uvjetima.
Ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar američki zahtjev za prekidom uvoza ruske nafte naziva „neopravdanim i nerazumnim” te podsjeća da Europa posluje s Moskvom daleko više od Indije. Kako bi izbjegla dodatnu carinsku presiju, New Delhi bi morao zamijeniti oko 42 % svojih naftnih uvoza.
Trump je u objavi na Truth Socialu poručio: „Ne zanima me što Indija radi s Rusijom. Neka zajedno potonu sa svojim mrtvim gospodarstvima.” Ipak, Washington nije uveo slične sankcije Kini – još jednom velikom kupcu ruske nafte – a američki je predsjednik nedavno u Aljasku pozvao Vladimira Putina na susret koji bi, uz mogućnost trilateralnog sastanka s Volodimirom Zelenskijem, trebao „smiriti sukob u Ukrajini”.
Zahlađenje s Washingtonom već gura Indiju bliže Moskvi i Pekingu. Jaishankar je nedavno boravio u Moskvi, a Vladimir Putin bi tijekom godine trebao posjetiti New Delhi. Modi će pak prvi put nakon sedam godina otputovati u Kinu na summit Šangajske organizacije za suradnju.
„Trump je sve to prokockao. Godine mukotrpnog približavanja sada su na kocki i vjerojatno neće biti popravljene dok god je on na vlasti”, kaže visoki indijski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Unatoč retorici, službeni kanali nisu prekinuti: „Mi smo dvije velike države, razgovori moraju ići dalje”, poručuje Jaishankar.
Za Indiju, čiji izvoz u SAD predstavlja gotovo trećinu prihoda u osjetljivim sektorima kao što su tekstil i nakit, pravi je gubitak možda upravo – povjerenje u dugoročne odnose sa Sjedinjenim Državama.
