Američki predsjednik Donald Trump uveo je najteže sankcije u svom drugom mandatu: Rosnjeft i Lukoil, dvije najveće ruske naftne kompanije, od srijede su na crnoj listi Washingtona. Sva njihova imovina u Sjedinjenim Državama je blokirana, a američkim tvrtkama i građanima zabranjeno je poslovanje s njima.
Trumpova administracija dala je globalnim partnerima rok do 21. studenoga da prekinu sve transakcije s dvjema kompanijama. Ministar financija Scott Bessent poručio je kako je cilj „obezvrijediti Putinov ratni fond” te pozvao saveznike da se pridruže mjerama.
Indija pod pritiskom
Indijske državne rafinerije – Indian Oil Corp, Bharat Petroleum, Hindustan Petroleum i Mangalore Refinery – hitno pregledavaju ugovore kako bi se uvjerile da nakon navedenog roka ne preuzimaju sirovu naftu izravno od Rosnjefta ili Lukoila. New Delhi je dosad uvozio oko 1,7 milijuna barela ruske nafte dnevno, uglavnom preko posrednika, koristeći popuste nastale nakon što su zapadne zemlje prekinule kupnju ruskog crnog zlata 2022.
Trump tvrdi da je u telefonskom razgovoru s premijerom Narendrom Modijem dobio obećanje o smanjenju uvoza: „Neće kupovati puno nafte od Rusije. Želi vidjeti kraj tog rata koliko i ja.” Indijska vlada tu izjavu zasad nije potvrdila, ali unutar rafinerijskog sektora raste uvjerenje da će se kupnje doista rezati, što bi moglo preokrenuti višegodišnje ugovore potpisane s Moskvom.
Kineski otpor
Peking je sankcije ocijenio nelegitimnima. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun naglasio je kako su „dijalog i pregovori jedini mogući načini rješavanja ukrajinske krize, a ne prisila i pritisak”. Kina, jedan od ključnih kupaca ruske nafte, upozorava da jednostrane mjere bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a potkopavaju međunarodno pravo.
Sekundarne sankcije i globalni rizici
Washington prijeti sekundarnim kaznama bankama koje olakšavaju trgovinu s Rosnjeftom i Lukoilom, što bi moglo pogoditi financijske institucije u Kini, Indiji i Turskoj. Bivši dužnosnik američkog ministarstva financija Marshall Billingslea podsjeća: „Čak i ako bi indijske, kineske i turske rafinerije željele nastaviti s kupovinom, njihove banke mogu reći ‘ne’.”
Analitičari upozoravaju da bi drastičan udar na ruski izvoz mogao gurnuti cijenu barela još više, stavljajući Trumpovo obećanje o jeftinom gorivu na ozbiljnu kušnju. Istodobno, pritisak na Vladimira Putina trebao bi oslabiti glavni izvor prihoda Kremlja za nastavak rata u Ukrajini.
Hoće li američka administracija dosljedno provoditi i sekundarne mjere, te koliko će tržište podnijeti poremećaje, ostat će ključni test riskantne strategije koja bi, prema prvim reakcijama, mogla preoblikovati odnose na energetskom i geopolitičkom polju.
