Sirijski predsjednik Ahmed al-Šara u ponedjeljak će se upisati u povijest kao prvi čelnik svoje zemlje koji ulazi u Ovalni ured. Šest mjeseci nakon kratkog rukovanja u Rijadu i samo nekoliko dana pošto je Washington uklonio njegovo ime s popisa „posebno označenih globalnih terorista”, 42-godišnji bivši pobunjenički zapovjednik stiže na razgovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Brzi geopolitički zaokret
Šara je 8. prosinca 2024. u munjevitoj ofenzivi svrgnuo Bašara al-Asada, a potom krenuo u diplomatski blitzkrieg: distancirao se od dugogodišnjih saveznika Teherana i Moskve te se približio Ankari, državama Perzijskog zaljeva i Washingtonu. Tempo promjena prati i Washington. Trump je najavio ukidanje većine sankcija Damasku, iako konačnu riječ o najtežim mjerama iz „Cezarova zakona” ima Kongres.
O čemu će se razgovarati
- Sigurnosni pakt Sirije i Izraela, uz posredovanje SAD-a.
- Plan o američkoj vojnoj prisutnosti u zračnoj bazi kraj Damaska.
- Formalno pristupanje Sirije koaliciji protiv Islamske države.
- Ukidanje sankcija kako bi se otvorio put investicijama u obnovu zemlje za koju Svjetska banka procjenjuje da će trebati više od 200 milijardi dolara.
Trump je uoči sastanka izjavio da je „postignut veliki napredak” te dodao: „Mislim da on (Šara) radi jako dobar posao. To je nezahvalno susjedstvo, a on je žilav momak, ali sam se s njim jako dobro slagao.”
Iza blistavih kulisa – stare rane
Građanski rat još je vidljiv na terenu. Od Asadova pada sektaško je nasilje odnijelo više od 2500 života, uglavnom među druzima i kršćanima, pa se postavlja pitanje može li nova vlast zaštititi sve zajednice.
Od ćelije do crvenog tepiha
Šarin osobni put podjednako je dramatičan: kao mladić se 2003. pridružio Al-Kaidi u Iraku, proveo godine u američkom pritvoru, a potom se vratio u Siriju da bi stao na čelo pobune. Pod ratnim imenom Abu Mohamad al-Golani SAD ga je 2013. proglasio teroristom i raspisao nagradu od 10 milijuna dolara, povučenu tek prošlog prosinca. Prošli tjedan Vijeće sigurnosti UN-a, a zatim i zapadne vlade, izbrisali su ga s popisa sankcioniranih osoba.
Politolog Firas Maksad opisuje taj preokret kao „dramatičnu promjenu u kojoj se Sirija od iranske satrapije pridružila američkom taboru, a sam Šara se transformirao od traženog terorista u partnera u ratu protiv terora”. Upozorava, međutim, da je „eksperiment na samom početku” i da „još uvijek postoje ozbiljne zabrinutosti oko prava manjina i pojedinaca”.
Sastanak u Bijeloj kući tako označava vrhunac vrtoglavih promjena, ali i početak teškog testa: može li nova sirijska vlast istodobno zadovoljiti američke strateške interese, obnoviti ratom razorenu zemlju i pružiti sigurnost svim svojim građanima?
