WASHINGTON – Bivši američki predsjednik Donald Trump u petak će u Bijeloj kući ugostiti armenskog premijera Nikola Pašinjana i azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva na svečanosti nazvanoj „Peace Signing Ceremony“. Trump je događaj najavio na svojoj mreži Truth Social, najavljujući „povijesni dan“ za dva zakleta protivnika iz Južnog Kavkaza.
„These two Nations have been at War for many years, resulting in the deaths of thousands of people,“ napisao je Trump, hvaleći vlastiti angažman i dodajući: „Many Leaders have tried to end the War, with no success, until now, thanks to 'TRUMP.' My Administration has been engaged with both sides for quite some time.“
Armenija i Azerbajdžan vodile su dva rata zbog spornog Nagorno-Karabaha. Azerbajdžan je u munjevitoj ofenzivi 2023. povratio područje, što je potaknulo egzodus više od 100 000 etničkih Armenaca. Unatoč brojnim rundama pregovora, uključujući one u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prošloga mjeseca, konačan proboj dosad je izostao.
Trump tvrdi da je upravo to sada na dohvat ruke, poručujući da je „very proud of these courageous Leaders for doing the right thing“ te da će petak „be a Historic Day for Armenia, Azerbaijan, the United States, and, THE WORLD.“ Nije, međutim, razjasnio jesu li azerbajdžanski zahtjevi – poput izmjene armenskog ustava kojim bi se odustalo od teritorijalnih pretenzija na Karabah – u međuvremenu prihvaćeni.
Istoga dana kada je Bijela kuća objavila planirane potpise, u Washingtonu je potpisan i memorandum o suradnji između ExxonMobila i azerbajdžanske državne energetske kompanije SOCAR, uz nazočnost Alijeva i Trumpova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa. Trump najavljuje i zasebne bilateralne sporazume Sjedinjenih Država s obje države „to pursue Economic opportunities together, so we can fully unlock the potential of the South Caucasus Region“.
Najava dolazi dan nakon što je kambodžanski premijer objavio da je nominirao Trumpa za Nobelovu nagradu za mir. Dok bivši predsjednik uporno ističe vlastite diplomatske uspjehe, svjetsku pozornost i dalje zaokupljaju rat u Ukrajini i humanitarna kriza u Gazi – problemi prema kojima je izražavao frustraciju.
Armenija i Azerbajdžan u ožujku su usuglasile tekst sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, no potpis je izostao zbog dodatnih zahtjeva iz Bakua. Posljednji sastanak Pašinjana i Alijeva, početkom srpnja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ponovno nije rezultirao probojem. Europska unija i Francuska ranije su pozvale na brzo zatvaranje dogovora, no regionalno suparništvo Rusije, EU-a, SAD-a i Turske dodatno komplicira diplomatski teren.
Hoće li Bijela kuća u petak doista svjedočiti povijesnom završetku jednog od najdugovječnijih postsovjetskih sukoba ovisit će o spremnosti Jerevana i Bakua da, pred kamerama i uz Trumpovo posredovanje, stave potpis na dosad nedostižan mir.
