Bivši američki predsjednik Donald Trump uputio je pismo novom grčkom veleposlaniku u Washingtonu u kojem je, među ostalim, zahvalio Ateni što se prošlog listopada suzdržala od ključnog glasanja u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) o uvođenju čistih goriva u globalno brodarstvo.
„The US–Greece relationship is stronger than ever”, poručio je Trump, dodajući: „We appreciate Greece’s courage in abstaining on IMO’s adoption of the Net-Zero Framework.” Time je odaslao jasnu poruku potpore grčkom stavu, koji se poklopio s američkim odbijanjem obvezujućeg plana za tranziciju s teških brodskih goriva na vodik i e-goriva.
Glasanje je bilo politički osjetljivo: Washington je, prema diplomatskim izvorima, najavio sankcije svakoj državi ili dužnosniku koji bi podupro prijedlog. Iako je velika većina članica Europske unije, zajedno s Kinom, poduprla prijedlog, Grčka i Cipar ostali su suzdržani. Time je izostala potrebna većina pa je odluka odgođena za ovu jesen.
Unutar EU-a odgoda je otvorila novi front: dok dio Europske komisije zadužen za energetiku sada traži „pragmatičan” pristup kako bi privolio SAD na kompromis, zagovornici Zelenog plana u Bruxellesu protive se ponovnom pregovaranju.
Istodobno, grčki ministar energetike Stavros Papastavrou podsjetio je da zemlja računa i na vlastite rezerve plina u Sredozemlju. Za televiziju Skai izjavio je da bi komercijalno isplativa nalazišta mogla „zadovoljiti energetske potrebe zemlje sljedećih 30–40 godina” te donijeti značajne prihode za socijalne programe.
Odgoda IMO-ova okvira stoga je na razmeđu globalnih interesa: dok SAD i saveznici žele dulje zadržati prirodni plin u energetskoj miksu, Bruxelles nastoji ubrzati dekarbonizaciju pomorskog prijevoza, a Atena balansira između strateškog partnerstva s Washingtonom i europskih klimatskih ambicija.
