Donald Trump proširio je popis svojih javnih polemika i na vrh Katoličke Crkve, zaletjevši se – kako pišu američki mediji – ravno u papu Lava XIV. Napad je ubrzo, iako obazrivije, ponovio i Trumpov potpredsjednik J. D. Vance, poručivši Papi da „mora bolje paziti kada govori o vjeri”.
Ovakav istup mogao bi se skupo platiti na predstojećim izborima. Republikanski kandidati koji se u studenome bore za mjesta u Zastupničkom domu i Senatu ovise o potpori milijuna katolika, posebno u saveznim državama s velikom latinsko-američkom zajednicom. Vance, kojega dio stranke gura kao mogućeg predsjedničkog kandidata 2028., riskira da već sada izgubi njihovu naklonost.
Katolici čine manjinu u Sjedinjenim Državama, ali njihov broj raste zahvaljujući useljavanju iz Latinske Amerike. Dosad su samo dvojica američkih predsjednika bili katolici: John F. Kennedy, ubijen 1963. u atentatu u Dallasu, i aktualni predsjednik Joe Biden, čiji je mandat obilježila vidljiva borba s bolešću i političkom neučinkovitošću.
Religija u SAD-u ima iznimno snažan utjecaj na politiku. Dok velik dio protestantskih evangelika gorljivo podupire ratnu politiku Washingtona i Jeruzalema prema Iranu – smatrajući stvaranje „velikog Izraela” preduvjetom za drugi Kristov dolazak – Katolička Crkva pod vodstvom američkog Pape zalaže se za trenutni prekid vatre.
Trumpova retorika zato otvara novu pukotinu: ne samo između političkih tabora nego potencijalno i unutar samoga kršćanstva u Americi. Ukoliko napetosti eskaliraju, republikanci bi se uskoro mogli suočiti s neočekivanim unutarvjerskim frontom – i to u izbornoj godini.
