Više od 2 000 pripadnika Nacionalne garde trenutno patrolira ulicama nekoliko američkih gradova – najveća mobilizacija u povijesti koja nije proglašena izvanrednim stanjem. Predsjednik Donald Trump tvrdi da je to nužno „za borbu protiv kriminala i nereda“, dok mu politički protivnici predbacuju pretvaranje zemlje u policijsku državu.
Nacionalna garda, pričuvna sastavnica kopnene vojske i zračnih snaga, broji oko 430 000 ljudi te djeluje pod dvostrukim zapovjedništvom: guvernera saveznih država i predsjednika. U cijeloj povijesti raspoređivana je po gradovima nešto više od 150 puta, ali više od 20 puta u posljednjih 15 godina.
Aktualni val započeo je prošlih mjeseci kada je Bijela kuća uputila stotine gardista u Washington, Memphis, Chicago i Portland – sve gradove s demokratskim vodstvom. Još 1 700 vojnika raspoređeno je u 19 saveznih država kako bi pomogli Imigracijskoj i carinskoj službi (ICE) u deportacijama i suzbijanju nezakonitih ulazaka, a razmatra se širenje na New York, New Orleans, Baltimore i Oakland.
Sukob s guvernerima Guverneri Demokratske stranke odbijaju dopustiti federalizaciju svojih postrojbi, pa su sudskim putem zasad blokirali premještaj kalifornijskih i oregonskih gardista u Portland. Kalifornijski tužitelj Rob Bonta u tužbi upozorava da je „federalizacija garde bez guvernerove suglasnosti zloupotreba predsjedničke moći i krši državna prava. Predsjednik stvara nacionalnu policijsku silu s njim na čelu.” Poziva se na Posse Comitatus Act iz 1878., zakon koji brani vojsci provođenje domaćih zakona bez odobrenja Kongresa.
Bijela kuća, pak, koristi kombinaciju različitih zakonskih odredbi kako bi zaobišla strogi Insurrection Act iz 1807. godine. Time pravna bitka prelazi na više saveznim sudova širom države.
Potpora i kritike Konzervativni komentator Sean Hannity ustvrdio je: „Trump čini ono što demokratima nije uspjelo godinama – šalje Nacionalnu gardu u gradove poput Chicaga i Portlanda da zaustavi anarhiju. Ovo nije vojna diktatura – ovo je spas za obične Amerikance koji pate od bandi i imigranata. Podržavam svaki korak!“ Bivši šef ICE-a Thomas Homan dodaje da su raspoređivanja „smanjila kriminal za 30 posto“ te traži izmjenu zakona kako bi se gardu lakše federaliziralo.
Slično razmišlja i republikanski predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson: „Trumpov plan da se gradovi poput Baltimorea i San Francisca koriste kao prostori za trening vojske je genijalan, poboljšava spremnost snaga i rješava kriminal… Ovo je ustavno i nužno za nacionalnu sigurnost.“
Demokrati uzvraćaju da je riječ o opasnom presedanu. Vođa njihove kongresne manjine Hakeem Jeffries poručuje: „Nijedan Amerikanac ne bi se smio smatrati ‘unutarnjim neprijateljem’ ili metom za američku vojsku. Amerikanci su odbili okupaciju američkih gradova i s tim treba prestati.” Guverner Illinoisa JB Pritzker otišao je korak dalje: „Trump se ponaša poput Vladimira Putina i pitam se za njegovo mentalno zdravlje. Ovo nije borba protiv kriminala, već invazija na američke gradove“.
Podijeljena javnost Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju oštru polarizaciju: oko 45 % Amerikanaca podržava, a isto toliko protivi se vojnom angažmanu u gradovima. Stranački rezovi su duboki – potporu daje 70–80 % republikanaca, dok se 80–90 % demokrata protivi.
Za sada sudovi blokiraju dio Trumpovih poteza, dok Bijela kuća najavljuje nove mobilizacije. Hoće li predsjednik uspjeti učvrstiti Nacionalnu gardu kao trajnu policijsku silu ili će sudske odluke i politički otpor zaustaviti najambiciozniju domaću vojnu operaciju u modernoj američkoj povijesti, ostaje otvoreno pitanje.
