Dok se ljeto zahuktava, hrvatski stočari suočavaju se s nezapamćenom kombinacijom zaraza koja pustoši stada od Dalmatinske zagore do Slavonije.
Najprije je u drniškom, vrličkom i kninskom kraju buknula bedrenica. Prema podacima Veterinarskog instituta, do sada je uginulo 59 goveda, 6 ovaca, 2 koze, lane i magarac. Najteže su pogođene općine Ružić (15 goveda, ovca i magarac) i Knin (14 goveda), dok se gubici bilježe i u Vrliki, Civljanima, Biskupiji, Drnišu i Kijevu. Riječ je o antraksu – bakteriji koja može desetljećima preživjeti u tlu i ponovno se aktivirati kad toplina i suša istjeraju stoku na pašnjake.
Kao da to nije dovoljno, Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je i prvi hrvatski slučaj bolesti plavog jezika serotipa 8. Virus se proširio u Hrvacama putem komaraca roda Culicoides. Iako ne ugrožava ljude, zaraženim životinjama zabranjen je svaki transport, a vlasnici moraju pojačati biosigurnosne mjere i dezinsekciju. Cijepljenje ostaje dobrovoljno, ali stočari moraju procijeniti rizik u dogovoru s veterinarima.
U međuvremenu Slavoniju iscrpljuje afrička svinjska kuga. Mjesecima se eutanaziraju i zdrave i bolesne svinje unutar zaraženih zona jer ni lijek ni cjepivo ne postoje. Obiteljska gospodarstva ostaju prazna, a gospodarska šteta još se ne usudi procijeniti.
„Ništa ne pamtim ovako teško. Uginulo mi je nekoliko krava i ovaca, a još ni ne znamo od čega točno. Jedva da i spavamo”, kazao je jedan stočar iz okolice Vrlike, sumirajući osjećaj bespomoćnosti koji se širi ruralnom Hrvatskom.
Država obećava odštetu od 1 500 do 1 700 eura po uginuloj kravi – isto vrijedi i za stočare u Lonjskom polju, gdje je bedrenica harala 2022. godine. No vlasnici bi radije dobili žive junice kako bi što prije obnovili stada i zadržali proizvodnju.
Ako se sadašnje epidemije brzo ne suzbiju, upozoravaju poljoprivrednici, posljedice bi mogle ugroziti opskrbu domaćeg tržišta mesom i mlijekom te ubrzati gašenje već osiromašenih sela.