Bosanski jezik kao izborni predmet već osmu godinu zaredom živi u istarskim školama, a interes se širi i na nova mjesta. Na tribini „Bosanski jezik kao faktor kulturne identifikacije u bosanskohercegovačkom iseljeništvu”, održanoj ovoga tjedna u Buzetu, Rijeci i Puli, sudionici su naglasili koliko nastava materinskog jezika znači bošnjačkoj zajednici, ali i hrvatskom društvu u cjelini.
Prva nastava 2018. u Buzetu • Osnovna škola „Vazmoslav Gržalja” iz Buzeta prva je u Istri 2018. uvela bosanski jezik i kulturu po modelu C. • Nastavu su pokrenule tadašnja učiteljica Nura Kurtović i kasnije profesorica Emina Kahrimanović.
Program se potom proširio na OŠ „Ivo Lola Ribar” u Labinu, OŠ Monte Zaro i pulsku Ekonomsku školu, gdje ga mogu pohađati pripadnici bošnjačke manjine, ali i svi zainteresirani učenici. Predmet obuhvaća jezik, književnost, povijest, geografiju te likovnu i glazbenu kulturu.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Istarske županije Muhamed Muratagić podsjetio je da je upravo Vijeće, u suradnji sa županijskim odjelom za obrazovanje, pokrenulo proces uvođenja predmeta. „Ovo je osma školska godina kako se bosanski jezik izučava u tri osnovne i jednoj srednjoj školi u Istri”, rekao je Muratagić, dodavši da interes iskazuju i roditelji učenika u Kršanu, Svetoj Nedjelji, Raši i Poreču.
Zahvala Hrvatskoj na demokratskim standardima Na tribini su sudjelovali direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr. Jasmin Hodžić i profesor Fakulteta političkih znanosti dr. Alen Kalajdžija. Hodžić je zahvalio Hrvatskoj „što baštini demokratski princip ljudskih sloboda i prava” te podsjetio da je zemlja pružila utočište brojnim izbjeglicama tijekom rata. Istaknuo je kako je bosanski jezik u Zagrebu predavan još 1993. u tamošnjoj medresi, dok se istodobno u njegovu rodnom Stolcu učio hrvatski.
Kalajdžija je poručio da je „grehota ne iskoristiti” mogućnost očuvanja jezika i identiteta koju hrvatski ustavni okvir nudi: „Republika Hrvatska daje Bošnjacima pravo da budu građani ove države, a istovremeno čuvaju svijest o svome porijeklu. Identitet se čuva i kroz jezik.”
Širenje modela C na nove škole u Istri pokazuje, zaključili su sudionici, da interes za učenjem bosanskog jezika raste te da se kroz nastavu grade mostovi između zajednica, uz očuvanje kulturne raznolikosti koju Istra njeguje.