Danas se navršava 32 godine od napada na Križančevo Selo u Lašvanskoj dolini, jednog od najtragičnijih događaja tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH. Tog 22. prosinca 1993., unatoč tada važećem dvodnevnom primirju dogovorenom radi prolaska humanitarnog konvoja od 120 kamiona iz Hrvatske, jedinice 3. korpusa Armije BiH napale su selo pod operativnim nazivom „Krvavi Badnjak”.
Prema tadašnjim zapovijedima, cilj je bio, kako stoji u dokumentu koji citira umirovljeni general Željko Glasnović, „uništiti svu živu snagu” radi otvaranja putne komunikacije. U napadu je ubijeno 44 vojnika i civila hrvatske nacionalnosti, među njima žene i starci, a još trideset pripadnika HVO-a odvedeno je u zarobljeništvo. Selo je potom opljačkano i spaljeno.
Pod pritiskom obitelji, UNPROFOR-a i Međunarodnog Crvenog križa, muslimansko-bošnjačka strana 1. veljače 1994. predala je tijela 30 zarobljenika. Forenzičari su zabilježili teška sakaćenja i tragove mučenja, a identifikacija je prekinuta nakon što je liječnik izgubio svijest od prizora.
Unatoč dokumentiranim zločinima, do danas nitko nije kazneno odgovarao. Obitelji žrtava i braniteljske udruge svake godine obilježavaju obljetnicu masakra, podsjećajući da pravda još uvijek nije zadovoljena.