Nacionalno istraživanje „Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj: istraživanje u osnovnim školama” otkrilo je porazne trendove u digitalnom i školskom okruženju. Centar za sigurniji internet, A1 Hrvatska i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ispitali su 1 727 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija.
Ključni nalazi
• Djeca vlastiti pametni telefon u prosjeku dobivaju s osam godina, a prvi profil na društvenim mrežama otvaraju s deset. Već polovica učenika do kraja četvrtog razreda ima aktivan račun.
• Čak 13,2 % osnovnoškolaca na internetu provodi više od sedam sati dnevno. TikTok, Snapchat i YouTube čine glavnu svakodnevicu, dok Instagram jača u višim razredima.
• Unatoč preporukama o privatnosti, 23,5 % učenika drži profile potpuno javnima. Privatne postavke češće biraju djevojčice (50,1 %) nego dječaci (29,5 %).
• Već od petog razreda djeca primaju ili šalju neprimjerene sadržaje, a najalarmantnije je da trećina osmaša pod pritiskom ili ucjenom šalje seksualne materijale poznatim osobama; isto toliko ih takve poruke i prima.
• Svaki treći učenik barem jednom mjesečno doživi nasilno ponašanje online, a svaki četvrti priznaje da ga sam čini. Nasilje se, upozoravaju autori, zabrinjavajuće normalizira.
• Samo 30 % djece koja trpe nasilje povjeri se prijatelju, dok više od polovice ne bi prijavilo napad nikome. Glavni razlozi su strah od etikete „cinkaroša” i nepovjerenje u učinkovitost prijave.
„Rezultati pokazuju da su počinitelji i žrtve na internetu i u školi vrlo, vrlo slični”, naglasila je izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka predstavljajući istraživanje. Dodala je i upozorenje: „Nažalost, među djecom više nema sigurnog okruženja.”
Potreba za ranijom prevencijom
Autori zaključuju da programe prevencije treba započeti znatno ranije, jer nasilje i izloženost seksualiziranim sadržajima počinju već u petom razredu. Oko petine učenika pokazuje visoku ranjivost – osjećaj neprihvaćenosti, nezadovoljstvo školom i manjak podrške nastavnika i vršnjaka.
Stručnjaci stoga pozivaju na:
– zajedničko djelovanje roditelja, nastavnika i stručnih službi; – gradnju kulture povjerenja i digitalne sigurnosti; – jasnu poruku djeci da prijava nasilja donosi pomoć, a ne osudu; – sustavno razvijanje empatije od prvog razreda osnovne škole.
Istraživanje, prvo ovakve vrste među osnovnoškolcima u Hrvatskoj, bit će ponavljano kako bi se pratio napredak i pravovremeno prilagodile mjere zaštite djece u sve digitalnijem odrastanju.