Dvije nedavne pogibije mladih ljudi na otoku Krku ponovno su razotkrile tamnu stranu kvarnerske turističke rute. Preopterećene ceste, posebno u ljetnim špicama, učestalo rezultiraju teškim nesrećama, a u javnosti se sve glasnije traže strukturna rješenja, ne samo izrazi sućuti.
Krk – čvorište za cijeli Kvarner • Krčki most jedina je kopnena veza ne samo za stanovnike i goste otoka Krka, nego i za većinu putnika prema Cresu i Lošinju. • Trajektna linija Valbiska – Merag statistički je najopterećenija u zemlji: oko 550 000 vozila i 1,3 milijuna putnika godišnje. • Put prema Rabu također počinje na Krku – procjenjuje se da ga godišnje koristi oko 60 000 vozila i 160 000 putnika.
Turistički ulog Prema dostupnim procjenama, upravo preko Krčkog mosta dolazi približno 10 % svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. Ako se prosječna dnevna potrošnja gosta uzme kao 150 eura, riječ je o čak 1,65 milijardi eura prihoda godišnje – novcu koji, upozoravaju stručnjaci, putuje po prometnicama koje „pripadaju prošlom stoljeću”.
Četiri nužna koraka za sigurniji Kvarner
- Izgradnja drugog Krčkog mosta kako bi se raspršio prometni pritisak i stvorila pouzdana alternativa sadašnjem prijelazu.
- Trasa od približno 25 kilometara „krčkog autoputa” sa spojnim čvorovima prema svim većim otočnim središtima i pravcu Valbiska.
- Potpuna rekonstrukcija ceste Cres – Porozina, uključujući završetak dionice Križić – Dragozetići; najave govore o početku radova najkasnije 2027.
- Nova veza Lovrana s autocestom prije tunela Učka – kružni tok iznad mjesta koji bi spojio pravce iz Ike i Mošćeničke Drage s brzom cestom prema unutrašnjosti.
Bez tih zahvata, upozoravaju lokalni akteri, Krk ostaje jedna od najpogibeljnijih cestovnih dionica u Hrvatskoj i šire. „Licence to kill”, kažu kritičari, ne smije postati trajna oznaka otoka koji generira više od polovice turističkog prometa Primorsko-goranske županije.
Obitelji poginulih mladih primile su brojne izraze sućuti, no javnost sada očekuje konkretnu akciju. Ulog je, osim ljudskih života, i reputacija hrvatskog turizma čija se milijardska zarada slijeva upravo cestama koje su se, još jednom, pokazale preskupom crnom točkom.