Pobjeda skupine LELEK na ovogodišnjoj Dori i njihov nastup s pjesmom „Andromeda”, ukrašen motivima sicanja, ponovno je skrenula pozornost javnosti na stare katoličke tetovaže iz Bosne i Hercegovine te pojedinih dijelova Dalmacije i Slavonije.
Za vrijeme Osmanskog Carstva takvi su crteži, osobito kod žena i djevojčica, imali vjersku i zaštitnu funkciju – vjerovalo se da simboli urezani u kožu mogu odvratiti Osmanlije i očuvati katolički identitet. Motivi križeva, cvjetića i geometrijskih ornamenata tradicionalno su se urezivali iglama umočenima u čađu i majčino mlijeko, a ponosno su se prenosili s generacije na generaciju.
„Nije od jučer”
U zagrebačkim tattoo studijima potvrđuju da se interes za ovakve tetovaže osjeti, ali dodaju da trend nije nastao tek nakon Dorinog finala. Vlasnice dvaju salona ističu kako im klijenti već godinama donose stare crteže iz obiteljskih albuma: neki žele vjernu repliku, drugi modernu interpretaciju.
Iako je scenski nastup LELEK-a dovukao svjetla reflektora na motive sicanja, tattoo majstorice napominju da popularnost tradicionalnih simbola polako raste već neko vrijeme – ponajprije zahvaljujući pojačanom zanimanju mladih za vlastite korijene i lokalnu povijest.
Pjesma „Andromeda” sama po sebi, poručuju iz benda, govori o ženskom tijelu kao nositelju identiteta i povijesnog pamćenja, a ukrašavanje kože starim katoličkim simbolima logično se uklapa u tu priču.
LELEK će u svibnju predstavljati Hrvatsku na Eurosongu u Beču. Hoće li i ondje stari motivi ponijeti novu publiku, ostaje vidjeti, no zagrebačke tattoo artistice slažu se u jednom: tradicija sicanja nikada nije potpuno iščezla – sada je samo dobila glavnu pozornicu.