Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević potvrdio je kako će Gradska skupština na sjednici u četvrtak raspravljati o preimenovanju još četiri zagrebačke ulice koje gradska vlast smatra spornima zbog povezanosti s Nezavisnom Državom Hrvatskom.
Prema prijedlogu, Ulica Vladimira Arka trebala bi postati Ulica Srećka Lipohara, Ulica Antuna Bonifačića promijenit će naziv u Ulicu Sidonije Erdődy Rubido, Ulica Filipa Lukasa nosit će ime književnice Nade Iveljić, dok bi Ulica Ivana Šarića ubuduće trebala nositi ime legendarnog nogometaša i trenera Josipa Kužea.
„Još uvijek smo fokusirani na ispravljanje situacije gdje imamo ulice nazvane po ustaškim dužnosnicima”, izjavio je Tomašević, ističući odlučnost u uklanjanju toponima koje trenutna gradska vlast povezuje s ustaškim režimom.
I dok gradska uprava nastavlja s promjenom uličnih tabli, dio javnosti podsjeća da je i Klinički bolnički centar Zagreb – Rebro otvoren 1942. na prvu godišnjicu NDH, kao tada najveća bolnica u Hrvatskoj i peta po veličini u Europi. Investicija je započela još 1936., a završila je zahvaljujući sredstvima Fonda Hrvatskih državnih željeznica, pa je prvotno nosila ime Zakladna bolnica Hrvatskih državnih željeznica na Rebru.
Nakon rata, 1946., nova vlast ukinula je Zakladnu bolnicu i preimenovala je u KBC Rebro. Prvi ravnatelj, prim. dr. Simeon Šime Cvitanović, strijeljan je 11. studenoga 1945. „zbog suradnje s okupatorom”, a mjesto njegova ukopa i danas je nepoznato.
Zbog činjenice da su bolnice u državnoj, a ne gradskoj nadležnosti, Zagreb formalno ne može mijenjati naziv KBC-a, pa se rasprave oko Rebra zasad zadržavaju u javnom prostoru, dok gradska vlast nastavlja s planiranim preimenovanjima ulica.
