Danski birači danas izlaze na birališta nakon što je premijerka Mette Frederiksen neočekivano raspisala prijevremene parlamentarne izbore. Iako je njezina Socijaldemokratska stranka mogla čekati do listopada 2026., odlučila je iskoristiti val potpore koji je dobila nakon što je javno odbila prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.
No izborna kampanja bila je usmjerena ponajprije na domaće teme. Frederiksen je biračima obećala ponovno uvođenje poreza na bogatstvo, ukinutog prije tri desetljeća, što je izazvalo oštre kritike desnog centra. Zamjenik premijerke i šef Venstrea Troels Lund Poulsen upozorava da bi taj potez „otjerao najbogatije Danci i narušio konkurentnost zemlje”.
Raspadajuća tročlana koalicija – koju uz Socijaldemokrate i Venstre čine liberalni Moderati bivšeg premijera Larsa Løkkea Rasmussena – pretvorila je izbore u neizvjesnu utrku. Najnovije ankete crvenom bloku daju 83, a plavom 80 mandata; za većinu je potrebno 90. Time upravo Rasmussenovi Moderati, smješteni u centru, mogu odlučiti hoće li Danska skrenuti ulijevo ili udesno. Frederiksen je upozorila da će, ne pridruže li joj se, „s vrlo velikom vjerojatnošću dobiti desnu vladu u Danskoj”.
Na desnici dodatnu napetost stvara Liberalna alijansa. Njezin 34-godišnji vođa Alex Vanopslagh priznao je da je sredinom 2010-ih konzumirao kokain, što je 42 % Danaca učinilo skeptičnima prema njegovoj premijerskoj ambiciji. Ipak, ankete pokazuju da bi upravo ta stranka mogla osvojiti najviše glasova unutar plavog bloka, zbog čega Vanopslagh inzistira da mu pripadne ključno mjesto ako konzervativci formiraju vladu.
Grenland i Farski Otoci, svaki s po dva zastupnika u Folketingu, mogli bi presuditi zbog izjednačenog rezultata. Predstavnici dvaju autonomnih teritorija malo vjerojatno će podržati kabinet koji se oslanja na krajnju desnicu, dok se istodobno u obje zajednice sve glasnije propituje treba li uopće zadržati obvezu slanja zastupnika u danski parlament.
Glasačka mjesta otvorena su od 8 do 20 sati, a Danska koristi razmjerni sustav, pa će raspodjela 179 mjesta precizno odražavati udjele glasova. Izlazne ankete stižu odmah nakon zatvaranja birališta, ali zbog tijesne utrke konačni rezultati mogli bi se znati tek u ranim satima srijede.
Tada slijedi teži dio: sastavljanje vlade. S obzirom na uravnotežen odnos snaga, pregovori bi mogli potrajati tjednima. Danska je navikla na manjinske koalicije, no to često proizvodi slabe premijere koji stalno traže podršku manjih stranaka pod prijetnjom izglasavanja nepovjerenja.
