Tajvanska vlada planira u 2026. godini izdvojiti više od tri posto BDP-a za obranu, najavio je premijer Cho Jung-tai, naglasivši da je riječ o „još jednom konkretnom dokazu naše odlučnosti i sposobnosti da štitimo suverenitet i sigurnost”.
Prema nacrtu proračuna, za vojsku se predviđa gotovo 27 milijardi eura, odnosno 3,32 % BDP-a. U odnosu na ovu godinu to je skok od 22,9 %. U ukupni iznos prvi su put uključena i 3,8 milijardi eura namijenjena Obalnoj straži te vojnim mirovinama; bez tih stavki udio bi, procjenjuje analitičar Chieh Chung, iznosio 2,84 % BDP-a.
Povećanje još mora potvrditi oporbom predvođeni parlament. Kineski nacionalisti iz Kuomintanga (KMT), koji zajedno s Tajvanskom narodnom strankom kontroliraju zakonodavno tijelo, lani su dokinuli dio obrambenih stavki za 2025. i zamrznuli pojedine izdatke. Ipak, KMT načelno podupire jačanje vojnog proračuna, uz naglasak na rješavanje manjka ljudstva, asimetrično ratovanje i moderniju obuku, navodi stranački dužnosnik Chance Hsu. Kuomintangova ideja o dodatnom povećanju beneficija za vojno osoblje nije uvrštena u Vladin ovogodišnji prijedlog pa bi to moglo zakomplicirati usvajanje.
Washington već godinama potiče Tajvan – ali i druge saveznike – da više ulažu u vlastitu sigurnost. Stručnjaci procjenjuju da će Sjedinjene Države pozdraviti rast proračuna, premda smatraju da će im razina i dalje biti nedostatna.
Paralelno s proračunom, Tajpej vodi pregovore s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa o snižavanju carina na tajvanske proizvode. Trump je početkom mjeseca privremeno uveo 20-postotnu carinu, što je dio šireg trgovinskog rata. Dok Singapur, Južna Koreja i Japan razvijaju digitalna partnerstva s Europskom unijom, Tajvan zasad nema slične formalne kanale.
Unatoč domaćoj obrambenoj industriji i stalnim modernizacijama, Tajvan bi, upozoravaju analitičari, u eventualnom sukobu bio brojčano nadjačan pa sigurnost i dalje uvelike oslanja na američke isporuke oružja.
