Sjeverna Koreja izgradila je dosad neobjavljenu vojnu bazu Sinpung-dong, tek 27 km od kineske granice, koja najvjerojatnije služi za smještaj šest do devet nuklearno sposobnih interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), stoji u novom izvješću washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Think-tank ju opisuje kao jedan od „15–20 balističkih raketnih kompleksa, radionica za održavanje, skladišta projektila i bojevih glava koje Pjongjang nikada nije prijavio”. Zbog toga "predstavlja potencijalnu nuklearnu prijetnju istočnoj Aziji i kopnenom dijelu Sjedinjenih Država", navode analitičari.
CSIS naglašava da se Sinpung-dong nikada nije našao na stolu u prijašnjim pregovorima o denuklearizaciji između Washingtona i Pjongjanga. U slučaju krize lansirne platforme i projektili mogli bi napustiti bazu, spojiti se sa specijaliziranim jedinicama i ispaljivati se s drugih, teže uočljivih lokacija diljem zemlje.
Pad pregovora, jačanje arsenala Propali samit Kim Jong-una i Donalda Trumpa u Hanoju 2019. obilježio je točku preokreta: ubrzo nakon toga sjevernokorejski čelnik pozvao je na „brzo proširenje” nuklearnih kapaciteta, a režim se proglasio „nepovratno” nuklearnom državom te poručio da oružje nikada neće predati.
Vojno zbližavanje s Rusijom Rat u Ukrajini dodatno je promijenio regionalnu dinamiku. Prema procjenama južnokorejskih i zapadnih obavještajaca, Pjongjang je 2024. u Rusiju, ponajprije u područje Kurska, poslao više od 10 000 vojnika te kontejnere s topničkim granatama, raketama i sustavima dugog dometa. Washington upozorava da se zauzvrat povećava ruska pomoć Sjevernoj Koreji, uključujući naprednu svemirsku i satelitsku tehnologiju – područje u kojemu su raketni nosači za satelite i ICBM-i tehnološki bliski.
CSIS zaključuje da Sinpung-dong, zajedno s ostalim skrivenim lokacijama, tvori okosnicu Pjongjangove strategije širenja nuklearne odmazde i odvraćanja, ostavljajući regiju – i šire – u stanju pojačane budnosti.
