Danska javnost i politički vrh uzdrmani su otkrićima danskog javnog servisa DR o navodnoj prikrivenoj američkoj operaciji čiji je cilj potaknuti grenlandski separatizam i na kraju omogućiti Washingtonu preuzimanje najvećeg svjetskog otoka bogatog rijetkim zemnim mineralima.
Prema višemjesečnom istraživanju novinara Nielsa Fastrupa i Lisbeth Quass, najmanje troje Amerikanaca povezanih s predsjednikom Donaldom Trumpom od početka godine djeluje na Grenlandu:
• jedan je, po riječima izvora, sastavljao popise „potencijalnih suradnika” i onih koji bi se suprotstavili američkom preuzimanju; • dvojica su održavala česte sastanke s lokalnim političarima i poduzetnicima, gradeći mrežu kontakata koja bi se mogla aktivirati u trenutku krize.
Istraživači su zaključili da se ne radi o legalnom lobiranju, nego o „nedvojbeno tajnoj aktivnosti usmjerenoj na infiltraciju grenlandskog društva”. Objavili su tek opće konture operacije, tvrdeći da bi detaljnije informacije ugrozile izvore.
Samo nekoliko sati nakon objave, ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen pozvao je američkog otpravnika poslova Marka Stroha na „preventivni razgovor”. Taj potez, najstroži prema savezniku u novijoj povijesti Kraljevine Danske, protumačen je kao signal da Kopenhagen prvi put od Drugoga svjetskog rata razmatra mogućnost vojne prijetnje od države-saveznice.
Službeni Washington pokušao je spustiti loptu: neimenovani dužnosnik Bijele kuće izjavio je da bi se „Danci trebali smiriti”. Danski mediji ipak podsjećaju da je Donald Trump još 2019. javno nudio kupnju Grenlanda, a potom ni mogućnost vojne akcije nije izričito isključio.
Fastrup naglašava da zasad nema dokaza koji bi izravno povezali osumnjičene s američkim obavještajnim agencijama. „To je hipoteza koju tek istražujemo”, rekao je novinar, dodavši da su informacije ustupljene DR-u „plod mjeseci rada i brojnih insajderskih sugovornika”.
U Kopenhagenu su prizori podsjetili na nacističku okupaciju 1940., kada su „popisi kolaboracionista i protivnika” bili preduvjet za invaziju. Upozorenja o sličnom obrascu ranije su se čula i u analizi britanskog The Telegrapha, koji je američki interes za Grenland usporedio s pripremama FSB-a u Ukrajini prije 2014. i 2022.
Na samom otoku reakcije su podijeljene. Istraživanja javnog mnijenja godinama pokazuju visoku potporu konačnoj neovisnosti od Danske, ali istodobno i snažno protivljenje američkoj aneksiji. Profesor arktičke politike Ulrik Pram Gad ocjenjuje da su dosadašnji pokušaji vanjskog utjecaja bili „amaterski”, no strahuje da bi se mogli profesionalizirati.
U međuvremenu ostaje nejasno tko točno vuče konce. U medijima se spominju imena bivšeg američkog povjerenika za Arktik Thomasa Emanuela Dansa i bivšeg Zelenog beretka Drewa Horna, no nema dokaza da su uključeni u navodnu subverzivnu operaciju. Fastrup poručuje da bi „više detalja moglo postati javno” kad to ne bude prijetnja izvorima.
Dok se istraga nastavlja, danska je vlada jasna: svaki pokušaj potkopavanja suvereniteta nad Grenlandom dočekat će „vrlo snažan odgovor”.
