Beč – Stoljeće nakon što je Austrija svrgnula Habsburgovce, nekadašnja vladajuća dinastija opet se našla usred nacionalne rasprave. Ovoga puta riječ je o 15 komada dragulja, među njima i legendarnom Florentinskom dijamantu od 137 karata, koji je desetljećima mirovao u sefu jedne banke u Quebecu.
Obitelj tvrdi da je blago ondje sklonila carica Zita 1940., tijekom izbjeglištva u Kanadi. Prema obiteljskom dogovoru, tajna je trebala ostati skrivena do stote godišnjice smrti cara Karla I. 1922. Posao čuvanja povjeren je njezinim sinovima Rudolfu i Robertu, a lanac povjerljivosti se nastavio sve do današnjih nasljednika – braće Simeona, Lorenza i sadašnjeg poglavara kuće Karla Habsburg-Lothringena.
Objava da su dragulji „ponovno pronađeni” odmah je otvorila pitanje vlasništva: pripadaju li kruni koja je 1918. napustila Beč ili republici koja je nastala nakon raspada Carstva?
Pravna zavrzlama
Habsburgovci se pozivaju na to da su dragulji privatna imovina iznesena iz zemlje prije donošenja tzv. Habsburškog zakona 1919., koji je zaplijenio sva obiteljska dobra unutar Austrije. S druge strane, austrijski povjesničari upozoravaju da je dio nakita možda bio dio dvorske riznice, pa bi njegovo iznošenje predstavljalo nezakoniti izvoz državne imovine.
U priču se uključio i potpredsjednik vlade te ministar kulture Andreas Babler. „Ako se utvrdi da je Florentinski dijamant vlasništvo Republike Austrije, pokrenut ću postupak njegova povrata”, izjavio je. Najavio je imenovanje povjerenstva pravnika i povjesničara koje bi trebalo raspetljati stogodišnje prijepore, no rokovi i sastav tijela tek se očekuju.
Povratak carskih duhova
Povratak blaga oživio je i politički naboj. Upitan na državnoj televiziji smatra li se legitimnim carem, Karl Habsburg-Lothringen odgovorio je: „Ni ne mogu potvrditi ni demantirati.” Na dodatno pitanje hoće li prihvatiti odluku budućeg povjerenstva ako mu ne ide u prilog, rekao je samo: „Ne mogu gledati u budućnost.”
Dinastija, koja je stoljećima vladala dijelom Europe, danas izaziva istovremeno romantično zanimanje turista i podjelu u austrijskom društvu. Aktualna rasprava ironično podsjeća i na austrijske odbijenice kada su druge države tražile povrat vlastitih umjetnina – od astečkog perjanica do slika opljačkanih u doba nacizma.
Tko god u konačnici dobio spor, jedno je sigurno: povijesna simbolika Florentinskog dijamanta ponovno je zasjala jače od njegovog žućkastog sjaja, bacajući dugo sjenoviti odraz na odnos Austrije prema vlastitoj imperijalnoj prošlosti.