Izraelsko zrakoplovstvo noćas je, prema službenim podacima iz Tel Aviva, upotrijebilo više od 200 borbenih zrakoplova u napadu na više ciljeva diljem Irana, uključujući nuklearna postrojenja i visoke vojne dužnosnike. Premijer Benjamin Netanyahu najavio je da je riječ o početku „višednevne ofenzive”.
Teheran je uzvratio lansiranjem više od 100 dronova prema Izraelu, potvrdio je glasnogovornik izraelske vojske, što je dodatno potaknulo strah od šireg regionalnog sukoba.
Na dramatičnu eskalaciju prvi su reagirali svjetski lideri. Britanski premijer Keir Starmer poručio je da su izvješća „zabrinjavajuća” te pozvao sve strane na „suzdržanost, smirenost i povratak diplomaciji”. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot istaknuo je da je nužno „mobilizirati sve diplomatske kanale” i naglasio legitimno pravo Izraela na obranu, ali i opasnost od destabilizacije cijele regije. Talijanski šef diplomacije Antonio Tajani upozorio je da „akcije i reakcije postaju opasne” te da „nema drugog rješenja osim diplomacije”.
Ujedinjeni narodi izrazili su posebnu zabrinutost zbog napada na iranska nuklearna postrojenja. Glasnogovornik glavnog tajnika Antónija Guterresa pozvao je zaraćene strane da „po svaku cijenu izbjegnu dublji sukob”.
Teheran je, pak, zaoštrio retoriku. Vrhovni vođa Ayatollah Ali Khamenei poručio je da je „cionistički režim sam sebi priredio gorku i bolnu sudbinu”. Utjecajni zastupnik Aladdin Boroujerdi objavio je da šesti krug pregovora sa Sjedinjenim Državama o iranskom nuklearnom programu neće biti održan.
Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da je unaprijed bio obaviješten o izraelskom planu te ponovio stav Washingtona: Iran „ne smije imati nuklearnu bombu”. Dodao je da su Sjedinjene Države spremne braniti i sebe i Izrael ako Teheran krene u odmazdu. Iz Washingtona pritom naglašavaju da nisu sudjelovali u napadima. Državni tajnik Marco Rubio rekao je kako je „Izrael poduzeo jednostranu akciju” te upozorio Iran da ne smije „ciljati američke interese ili osoblje”.
Napetosti se stoga brzo prelijevaju i na diplomatsku arenu, a pozivi na smirivanje situacije dolaze sa svih strana. Unatoč porukama o pravu na samoobranu, gotovo svi međunarodni akteri naglašavaju jednu zajedničku poruku – Bliski istok ne može podnijeti još jedan veliki rat.
