Zemlja je 24. srpnja ušla u ekološki minus, osam dana ranije nego prošle godine, pokazuje izračun organizacije Global Footprint Network i Sveučilišta York. Od tog datuma „živimo – klimatski, energetski i ekološki – na kredit”, trošeći prirodne resurse 80 posto brže nego što ih planet može obnoviti.
„Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu – već sada dugujemo planetu barem 22 godine obnove”, upozorava Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. Prema njezinim riječima, bez „ambiciozne prilagodbe i ublažavanja štete” planet više nećemo moći nazivati domom.
Regionalna slika još je mračnija: Hrvatska je svoje godišnje resurse potrošila već 27. travnja, Slovenija 8. travnja, Crna Gora 24. travnja, Srbija 8. svibnja, a Bosna i Hercegovina 17. svibnja. Jedino je Albanija, s datumom 13. rujna, znatno iznad globalnog prosjeka.
Klimatske obveze sada su dobile i snažnu pravnu dimenziju. Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu presudio je da je neispunjavanje klimatskih obaveza nezakonito te je jednoglasno zaključio da države imaju „stroge obveze” štititi klimatski sustav i za buduće generacije. Sud je otvorio mogućnost da najpogođenije države traže reparacije, poručivši kako „klimatske promjene predstavljaju hitnu i egzistencijalnu prijetnju”.
Presuda je uslijedila na inicijativu otočne države Vanuatu koju je pokrenuo fidžijski student Vishal Prasad, a tijekom ročišta svoje je stavove iznijelo više od 100 država i međunarodnih organizacija – najviše u povijesti Suda.
Global Footprint Network upozorava da bi, kako bi se ispunio cilj IPCC-a o smanjenju emisija CO₂ za 43 posto do 2030., Dan ekološkog duga trebalo pomicati unatrag 19 dana svake godine tijekom narednih sedam godina. Umjesto toga, trend se kreće u suprotnom smjeru.
Upozorenjima se pridružio i papa Lav XIV. koji je početkom srpnja poručio kako „ekstremni prirodni fenomeni uzrokovani klimatskim promjenama izazvanim ljudskom aktivnošću rastu po intenzitetu i učestalosti”, dok „nepravda, teške nejednakosti i pohlepa” dovode do deforestacije, zagađenja i gubitka bioraznolikosti.
Stručnjaci poručuju da, čak i kad bi čovječanstvo danas u potpunosti zaustavilo prekomjernu potrošnju, prirodi bi trebalo više od dva desetljeća za oporavak. Do tada, svijet će – sve brže i sve skuplje – živjeti na klimatski kredit.