Švicarski birači 10. lipnja izlaze na referendum kojim bi broj stanovnika bio zakonski ograničen na najviše 10 milijuna. Inicijativu pod nazivom „Ne desetmilijuntnoj Švicarskoj” pokrenula je desno orijentirana Švicarska narodna stranka (SVP), već godinama najjača politička snaga u zemlji.
Trenutačno u Švicarskoj živi oko 9,1 milijun ljudi, a populacija raste pet puta brže nego u susjednim članicama Europske unije. Ako se premaši 9,5 milijuna stanovnika, prijedlog predviđa obustavu trajnih boravišnih dozvola za nove doseljenike, uključujući tražitelje azila i obiteljske spajalice. U slučaju da unatoč tome broj dosegne 10 milijuna, vlada bi morala uvesti dodatna ograničenja, a krajnja mjera bilo bi povlačenje iz sporazuma o slobodnom kretanju osoba s EU-om.
Argument zagovornika glasi da nagli priljev radne snage – čak 27 % rezidenata su stranci – podiže cijene stanovanja i usluga. Zürich, Ženeva i Basel već su prema međunarodnim usporedbama među tri najskuplja grada na svijetu.
Protivljenje iz gospodarskih krugova Velike švicarske kompanije poput Rochea, UBS-a i Nestléa upozoravaju da bi prekid slobodnog kretanja ugrozio izvoz na najveće tržište – Europsku uniju. Udruženje poslodavaca Economiesuisse nazvalo je prijedlog „inicijativom kaosa” i upozorilo na moguć „slom izvoza i cjelokupnog gospodarstva”.
Dodatnu skepsu pojačava iskustvo iz 2014., kada je sličan referendum o „masovnoj migraciji” formalno prošao, ali je kasnije ublažen jer je kršio postojeće sporazume s Bruxellesom.
Podijeljena javnost Ankete uoči kampanje pokazuju da ograničenje trenutačno podupire oko 48 % ispitanika. Povjesničar i politički analitičar dr. Petar Bašić smatra da dvojbe nisu motivirane ksenofobijom: „Potpuno je razumljivo zašto velike kompanije ne žele rušiti odnose s kupcima u Europi, ali razumljiv je i stav Švicaraca prema ograničavanju broja stanovnika. Ne zbog rasizma, već zbog činjenice da porast stanovnika poskupljuje troškove života.”
Iako Švicarska tradiciju izravne demokracije njeguje čestim referendumima – savezni se održavaju čak četiri puta godišnje – ishod je teško prognozirati. Mnogi građani vagat će ekonomske koristi otvorenih granica naspram pritiska na standard i rast cijena. 10. lipnja pokazat će hoće li prevagnuti zaštita životnog standarda ili strah od gospodarskih posljedica prekida veza s EU-om.