Na nacionalnom referendumu održanom u nedjelju švicarski građani tijesno su prihvatili uvođenje digitalne osobne iskaznice. Prema službenim rezultatima, inicijativu je poduprlo 50,4 posto onih koji su pristupili glasanju, što znači da je odluka prošla s praktički minimalnom većinom.
Rasprava o digitalnom identitetu u Švicarskoj traje godinama. Prvi prijedlog iz 2021. uvjerljivo je odbačen – 64 posto birača tada je glasalo protiv modela u kojem bi privatne tvrtke pohranjivale i upravljale osobnim podacima građana. Nakon tog neuspjeha vlasti su prijedlog temeljito preoblikovale.
Nova verzija predviđa da sustav ostane pod državnim nadzorom, a osobni podaci neće se spremati u središnje baze nego isključivo na mobilne uređaje samih korisnika. Osim toga, posjedovanje digitalne iskaznice nije obvezno; građani koji to žele mogu i dalje koristiti klasični, fizički dokument.
Zagovornici su isticali korist od bržeg administriranja, jednostavnijeg putovanja i općenito lakše interakcije s državnim institucijama u digitalnom okruženju. Kritičari, pak, strahuju da bi i decentralizirani model mogao otvoriti vrata masovnom nadzoru te smatraju da vlasti nisu pružile dovoljno konkretnih argumenata o praktičnoj vrijednosti novog dokumenta.
Iako su ispitivanja javnog mnijenja prije referenduma sugerirala potporu od oko 60 posto, konačni rezultati pokazuju da su sumnje birača ipak prevagnule kod gotovo polovice glasača. Referendumski ishod stoga upućuje na duboku podjelu švicarskog društva oko pitanja digitalnog identiteta – i jasnu poruku vlastima da će implementacija novog sustava morati počivati na transparentnosti i dodatnom uvjeravanju građana.