Švedska vlada odobrila je pripreme za slanje osuđenika u estonske zatvore kako bi ublažila sve veći pritisak na nacionalni sustav koji već mjesecima upozorava na kroničnu prenapučenost.
Pod sporazumom potpisanim u lipnju Stockholm i Tallinn planiraju osigurati do 600 zatvorskih mjesta u Estoniji. Ministar pravosuđa Gunnar Strömmer taj je potez opisao kao „an important step to relieve the Swedish prison and probation service” iz „pressured situation”. Ako parlamenti dviju država daju zeleno svjetlo, prvi zatvorenici mogli bi biti premješteni do ljeta 2026.
Brojke koje je nedavno objavila Agencija za kazneno-popravni sustav (Kriminalvården) pokazuju razmjere problema: sa sadašnjih oko 7 800 zatvorenika populacija bi, prema najcrnjem scenariju, mogla narasti na 41 000 do 2034. godine. Šef kabineta Kriminalvårdena Joakim Righammar već je upozorio da su švedski zatvori u „kriznoj situaciji”.
Promjena politike osobito pogađa maloljetnike. Djeca od 15 godina sada mogu dobiti i desetogodišnje kazne, a vlada – uz potporu oporbenih socijaldemokrata – razmatra spuštanje dobi kaznene odgovornosti sa 15 na 14 godina za teška kaznena djela. Krajnju liniju povukli su krajnje desni Švedski demokrati, koji traže granicu od 13 godina. Sljedeće godine planira se i otvaranje posebnih maloljetničkih zatvora, umjesto dosadašnjih odgojnih domova gdje je maksimalna kazna bila četiri godine.
Znanstvenica Emelí Lönnqvist sa Sveučilišta u Stockholmu smatra da 600 estonskih mjesta neće bitno promijeniti sliku: „If we’re looking at having 40,000 prisoners, then 600 cells is not going to do much.” Upozorava da Švedska napušta tradicionalni naglasak na rehabilitaciji i okreće se modelu „masovnog zatvaranja” po uzoru na Sjedinjene Države.
Sličnu zabrinutost dijeli i stockholmski pastor Olle Jonasson, koji redovito razgovara s maloljetnicima u pritvoru zbog teških zločina, uključujući ubojstva. On tvrdi da su mnogi od njih samo „jednokratni objekt” za bande te ističe nužnost liječenja i socijalne podrške umjesto isključivog kažnjavanja.
Ministarstvo pravosuđa odbacuje tvrdnje da se država odriče rehabilitacije, naglašavajući ulaganja u preventivne programe. No kritičari upozoravaju da je javna rasprava o naglom zaokretu u kaznenoj politici izostala, dok se broj žrtava oružanog nasilja banda i dalje penje.
Švedsku, nekoć hvaljenu po humanom pristupu, sada čeka ozbiljan test: može li izvoz zatvorenika u inozemstvo spriječiti kolaps sustava – ili će postati tek simbol dubljeg pomaka prema strožem, represivnijem kažnjavanju.