Baltičko more posljednjih mjeseci postalo je poprište hibridnog rata u kojem se miješaju stotine netransparentnih tankera, vojni brodovi i pojačane snage NATO-a. Švedska obalna straža ističe da velik dio prometa čine dotrajali naftni tankeri, često registrirani pod lažnim imenima i zastavama država poput Malte ili Maršalovih Otoka, a stvarni vlasnici i krajnja odredišta ostaju nepoznati.
Na nedavnoj osmosatnoj patroli iz Karlskrone prema tjesnacu Bornholm, posada broda KBV 003 prikazala je radarski ekran ispunjen zelenim ikonama – svaka predstavlja jedan brod „flote u sjeni”. Zapovjednik Joakim Håkansson upozorava da „u svakom trenutku u Baltiku plovi stotine takvih plovila”, a neka prolaze tek desetak nautičkih milja od švedske obale.
Nova ovlast za provjeru Od srpnja švedska je vlada omogućila obalnoj straži da putem radijskih poziva zatraži podatke o teretu i osiguranju čim se sumnjivi tanker nađe u švedskoj gospodarskoj zoni. Iako posade nisu dužne odgovoriti, dosad su, prema riječima časnika, uglavnom bile kooperativne. Tijekom promatranog ophodnog dana posada je stupila u kontakt s tankerom koji je posljednju luku imao u Primorsku u Rusiji i plovio s gotovo 30 000 tona dizela prema turskoj Alijagi. Šveđani ga smatraju dijelom „flote u sjeni”, no pravno mogu učiniti malo više jer se brod formalno nalazio izvan teritorijalnog mora.
Ekološki i sigurnosni rizici Håkansson ističe da je najveća prijetnja potencijalna havarija: „Ako se dogodi istjecanje nafte, to bi bila katastrofa za Baltik.” Dodaje i da su mnogi brodovi bez odgovarajućeg osiguranja, što znači da bi teret čišćenja mora na kraju pao na porezne obveznike. Primjer takvog rizika dogodio se u prosincu 2024. kada je tanker Eagle S navodno oštetio pet podmorskih kabela između Finske i Estonije. Finska je zbog toga pokrenula kazneni postupak protiv članova posade, tvrdeći da su posljedice zločina osjetile na svom teritoriju.
Osim ekoloških pitanja, švedska obalna straža bilježi sve češće ometanje GPS signala, a Håkansson tvrdi da pojedini teretni brodovi služe i za prikupljanje obavještajnih podataka. No, prema pravilima Međunarodne pomorske organizacije, dokle god se nalaze izvan teritorijalnog pojasa, „brodovi iz sjene” slobodno prolaze Baltikom. Istražitelj Jonatan Tholin upozorava da to znatno ograničava mogućnost intervencije: nacionalni zakoni vrijede samo unutar 12 nautičkih milja od obale, a izvan tog pojasa primjenjuje se pravo države čiju zastavu brod nosi.
Za sada Šveđani mogu tek pratiti kretanja, prikupljati podatke i nadati se da dotrajali tankeri neće prouzročiti ekološki kolaps u moru koje sve više sliči na prometnu autocestu – ali i na novu bojišnicu između Zapada i Moskve.