Broj tražitelja azila u Švedskoj prošle je godine pao za 30 % i dosegnuo najnižu razinu od 1985., objavila je desnocentristička vlada u Stockholmu. Prema podacima državnog Odbora za migracije, 2025. je azil zatražilo 79 684 ljudi, nasuprot 82 857 godinu prije, što isključuje osobe izbjegle iz Ukrajine.
Vladajuća manjinska koalicija, koju u parlamentu podupiru Švedski demokrati, od dolaska na vlast 2022. godine cilja upravo na rezanje useljeničkih kvota. Ministar za migracije Johan Forssell istaknuo je kako su strože mjere već promijenile i strukturu doseljavanja: „Promjena se ne odnosi samo na brojke u smislu niže imigracije nego i na sam sastav, odnosno na to tko dolazi u Švedsku, s udjelom azilanata na rekordno niskoj razini.”
Tražitelji azila i članovi njihovih obitelji lani su činili samo 6 % ukupnog broja doseljenika, dok je 2018. njihov udio bio 31 % među 133 000 useljenih. U istom razdoblju povećao se i broj ljudi koji su, dobrovoljno ili prisilno, napustili Švedsku. „To je područje koje nam je visoki prioritet”, naglasio je Forssell.
Od 2022. uvedeni su stroži kriteriji za boravišne i radne dozvole, otežan je put do državljanstva te su uvedene financijske poticajne naknade onima koji odluče otići. Vlada za 2026. najavljuje novi paket zakona: oštrija pravila za stjecanje državljanstva, dodatno ubrzanje i povećanje deportacija te daljnje rezanje prava azilanata.
Mjere se provode uoči rujanskih općih izbora za koje se očekuje tijesna utrka, a vlada tvrdi da stroža politika pomaže u borbi protiv rastućeg kriminala bandi, koji povezuje s ranijim „preblagim” useljeničkim propisima.