Financijski pritisci u Njemačkoj sve su snažniji: prvi put od 2015. raste broj zaposlenih koji bez državne pomoći ne mogu spojiti kraj s krajem.
Prema najnovijim podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u 2024. čak 826 000 radnika prima naknadu za dugotrajno nezaposlene, tzv. Bürgergeld. To je 30 000 ljudi više nego lani i simboličan alarm za savezne vlasti. Samo isplate dodatnih naknada državu su ove godine stajale gotovo 7 milijardi eura.
Kancelar Friedrich Merz stoga je u Bundestagu najavio da mu je „reforma Bürgergelda” jedan od ključnih prioriteta. No rješenje nije jednostavno: povećanje minimalne plaće neće pomoći onima koji ne rade puno radno vrijeme.
Upravo je to glavna slabost tržišta rada, upozorava ekonomist Holger Schäfer iz Njemačkog ekonomskog instituta u Kölnu: „Minimalna plaća im tu neće pomoći jer razlog zbog kojeg ti ljudi ne mogu živjeti od svojih prihoda nije niska satnica, već mali broj radnih sati”. Statistika potvrđuje njegove riječi – od 826 000 primatelja naknade tek ih oko 81 000 radi puno radno vrijeme.
Unatoč pritisku sindikata i koalicijskog partnera SPD-a, Državno povjerenstvo za određivanje minimalne plaće prošli je tjedan odlučilo podići satnicu u dvije faze: na 13,90 eura od 1. siječnja 2026., a potom na 14,60 eura godinu dana poslije. Traženih 15 eura zasad je ostalo samo – zahtjev.
Njemačka, nekoć sigurna luka za radnike iz cijele Europe, sada se suočava s paradoksom: rekordnom zaposlenošću, ali i rastućim siromaštvom zaposlenih. Reforma sustava socijalnih naknada i radnog vremena tako postaje ključno političko pitanje uoči sljedećih proračunskih pregovora.
