Više od polovice novih državljana čine iseljenici i njihovi potomci, pokazuju svježi podaci Ministarstva unutarnjih poslova.
Prema službenoj statistici MUP-a, od 1. siječnja 2015. do 18. rujna 2025. hrvatsko je državljanstvo steklo ukupno 51 425 ljudi. Od toga se 24 000-plus osoba prijavilo temeljem članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu, namijenjenog hrvatskim iseljenicima, njihovim potomcima i bračnim drugovima.
Trend rasta posebno je izražen nakon izmjena Zakona iz 2020. godine koje su olakšale proceduru dijaspori. Stručnjaci u Vladi taj interes povezuju s dvojim učincima: demografskim – jer se zemlja bori s gubitkom stanovništva – i gospodarskim, budući da povratnici donose nova znanja, kontakte i kapital.
Država sada računa na dijasporu kao važno uporište za stabilizaciju radnog tržišta i jačanje veza s inozemnim investitorima. Dok se iščekuju novi podaci nakon 2025., dosadašnji brojke ukazuju da odobravanje državljanstva ostaje jedan od ključnih alata hrvatske demografske politike.