Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) pokazuju da je u prvoj polovici 2025. svakog dana u prosjeku 39 536 radnika bilo na bolovanju duljem od 42 dana, što predstavlja rast od 10,7 % u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Pritom se mijenja i struktura dijagnoza. Umjesto tradicionalnih fizičkih ozljeda i bolesti, sve češće se bilježe slučajevi povezani s mentalnim zdravljem – kronični stres, anksioznost, izgaranje i srodni psihički poremećaji postaju jedni od najčešćih uzroka dugotrajnog izostanka s posla.
Rasprava na društvenim mrežama dodatno je otvorila pitanje može li se bolovanje otvoriti isključivo zbog stresa. Korisnica je opisala svakodnevne napadaje panike, jutarnju mučninu, nesanicu i gubitak apetita te pitala ima li pravo na privremenu radnu nesposobnost. Stručnjaci podsjećaju da je takav izostanak zakonski moguć, ali samo uz jasno propisanu proceduru.
- Psihijatar mora postaviti službenu dijagnozu psihičkog poremećaja povezanog s radnim opterećenjem.
- Ako procijeni da stanje značajno ugrožava pacijentovo zdravlje, psihijatar može otvoriti bolovanje.
- Prvih 42 dana naknadu plaće isplaćuje poslodavac, a nakon tog razdoblja trošak prelazi na HZZO.
Liječnici upozoravaju da se mentalni poremećaji često kasno prijavljuju zbog stigme ili straha od reakcije poslodavca, što dodatno komplicira liječenje i povratak na posao. Istodobno, poslodavci se suočavaju s rastućim troškovima zamjena i prekovremenog rada ostalih zaposlenika.
Stručnjaci za radno pravo i medicinu rada ističu da će trend rasta bolovanja vjerojatno potaknuti poslodavce da uvedu programe potpore mentalnom zdravlju, dok sindikati traže jasnije smjernice i jaču zaštitu radnika koji se bore s izgaranjem.
Ako imate simptome kroničnog stresa – nesanicu, napadaje panike, trajni umor – stručnjaci savjetuju da se obratite obiteljskom liječniku ili psihijatru. Pravodobna dijagnoza ključna je ne samo za otvaranje bolovanja nego i za uspješnu rehabilitaciju i povratak na radno mjesto.