Generacijska smjena u hrvatskim malim i srednjim poduzećima sve rjeđe znači da će kormilo preuzeti potomci osnivača. Na konferenciji CEPOR-a „Smjena generacija u hrvatskim tvrtkama: Tko preuzima kormilo?” predstavljeni su podaci koji pokazuju kako vlasnici sve češće biraju prodaju ili angažman profesionalnih menadžera, dok ulogu djece promatraju tek kao jednu od opcija.
Direktorica CEPOR-a Mirela Alpeza istaknula je da pritisak na nasljednike slabi, što otvara prostor alternativnim modelima prijenosa. Prema istraživanju „Business Transfer Barometar 2025”, koje je CEPOR proveo s HUP-om, od 2015. do danas ugašeno je oko 3.200 poduzeća čiji su vlasnici imali 55 i više godina, a s njima je nestalo oko 20.700 radnih mjesta.
Ključni nalazi istraživanja • U 2015. godini takvih je poduzeća bilo nešto više od 15.000. • Gotovo polovica ugašenih imala je sjedište u Gradu Zagrebu; slijede Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. • Od poduzeća koja su preživjela posljednjih deset godina, 60 % zadržalo je istu vlasničku strukturu, dok je 40 % dobilo nove vlasnike, većinom potpuno nove. • Posebno rizičnom skupinom označeno je oko 7.000 tvrtki s prosječnom dobi vlasnika od 72 godine, koje zapošljavaju oko 60.000 ljudi i ostvaruju približno 9 milijardi eura prihoda.
„Potrebna je stoga dublja analiza izazova s kojima se susreću, kao i podrška, državna i financijska, za prijenos vlasništva, jer najgore je kada se zatvore”, poručila je Alpeza.
Iako 30 % vlasnika ima barem jedno dijete zaposleno u firmi, tek 19 % razmatra prodaju u idućih pet godina, a 57 % planira rast. Likvidaciju kao opciju navodi samo 5 % ispitanika.
Državna potpora i financijski instrumenti Predsjednik Uprave HAMAG-a Vjeran Vrbanec podsjetio je da agencija već tri desetljeća pomaže sektor: „Do sada je HAMAG ukupno uložio oko 5,6 milijardi eura u malo gospodarstvo kroz bespovratna sredstva, zajmove ili jamstva.” Suradnja s CEPOR-om smatra ključnom za razumijevanje specifičnih potreba malih tvrtki.
Podaci sugeriraju da odluka o budućnosti obiteljskog biznisa sve češće uključuje profesionalizaciju ili tržišnu prodaju, a ne automatsko nasljeđivanje. Stručnjaci upozoravaju da nepravovremeni prijenos može dovesti do gašenja čitavih tvrtki, što bi hrvatsko gospodarstvo moglo skupo stajati.