Ketanji Brown Jackson ovog ponedjeljka ulazi u četvrtu godinu mandata na Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država. Kao najizraženiji liberalni glas u instituciji kojom dominira konzervativna super-većina, 55-godišnja sutkinja sve je odlučnija u upozorenjima da se američki pravni poredak opasno naginje prema nekontroliranoj izvršnoj vlasti.
Najzvučniji alarm zazvonio je u lipnju, u predmetu Trump protiv Casa. Većinom 6-3 sud je ograničio mogućnost saveznih sudaca da izriču opće zabrane predsjedničkih odluka, čime je Donaldu Trumpu otvoren put za gotovo neograničeno korištenje izvršnih ovlasti. Jackson je u 21 stranici neslaganja odluku nazvala „egzistencijalnom prijetnjom vladavini prava” i „tužnim danom za Ameriku”, ističući da presuda predsjedniku dopušta „proizvoljnu moć kakvu su Oci utemeljitelji ustavom nastojali iskorijeniti”.
U fusnoti broj 5 otišla je i korak dalje. Pozvala se na djelo njemačkog pravnika Ernsta Fraenkela „Dvostruka država”, koje opisuje kako su nacisti uspostavili paralelni pravni sustav – jedan uobičajen i drugi, prerogativni, u kojem su neprijatelji režima lišeni svih prava. Citirajući Fraenkela, Jackson je istaknula da „izvršna vlast koja djeluje bez ikakvih pravnih ograničenja nije spojiva s vladavinom prava”. Pravnički stručnjaci poput Aziza Huqa s Čikaškog sveučilišta ističu da je teško ne vidjeti tu fusnotu kao jasno upozorenje.
NIZ ŽESTOKIH NESLAGANJA Jackson nije stala na tom predmetu. Prošle je sudske godine napisala deset disidentskih mišljenja – više od ijednog drugog suca, pa čak i od inače vrlo rječitog konzervativca Clarencea Thomasa. U srpnju je kritizirala odluku kojom se Trumpu omogućuje masovno otpuštanje saveznih zaposlenika, nazvavši je „pogrešnom odlukom u pogrešnom trenutku”. Mjesec dana poslije osudila je dopuštanje administraciji da uskraćuje gotovo 800 milijuna dolara već odobrenih zdravstvenih potpora, ističući da se većina „naglašeno trudi udovoljiti” Bijeloj kući.
Njezine riječi nemaju samo akademsku težinu; profesorica Franita Tolson sa Sveučilišta Južne Kalifornije smatra da Jackson „upozorava na stanje naše demokracije i prijetnje vladavini prava”, obraćajući se istodobno javnosti i nižim sudovima koji moraju provoditi presude Vrhovnog suda.
CIJENA HRABROSTI Ovakva gorljiva stajališta nisu prošla bez odmazde. Kolegica Amy Coney Barrett neslaganje u predmetu Casa opisala je kao „otuđeno od svake doktrine” i usmjereno prema „imperijalnom sudstvu”, dodavši da se neće „zadržavati na argumentu sutkinje Jackson”. Iako bez rasističkih tonova koji su pratili napade nekih desnih aktivista, takvi su komentari ipak bolni podsjetnik na usamljenost liberalne manjine na sudu.
Jackson, prva crna sutkinja u povijesti Vrhovnog suda SAD-a, navikla je na osporavanja još od školskih dana u Miamiju, gdje je bila „jedina tamnoputa djevojka u učionici”. Iz tih je iskustava izgradila otpornost, a u svojoj autobiografiji „Lovely One” piše kako je naučila odbaciti sumnju u sebe i „odabrati svrhu”. Danas tu svrhu vidi u zaštiti temeljnih civilnih prava koja su omogućila njezin uspon „od segregacije do Vrhovnog suda u jednoj generaciji”, kako je podsjetila prilikom potvrde na dužnost.
ŠTO DONOSI NOVA GODINA Pred sudcima je sada devetomjesečni mandat s predmetima koji bi mogli presudno oblikovati američku demokraciju. Na kocki su budućnost prava na državljanstvo po rođenju, opstanak carina uvedenih od strane izvršne vlasti, status stotina tisuća migranata i državnih zaposlenika te čak neovisnost Federalnih rezervi. Osobito je osjetljivo područje biračkih prava: dvije tužbe mogle bi dokrajčiti posljednje dijelove Zakona o biračkim pravima iz 1965., povijesne tekovine pokreta za građanska prava.
I dok se konzervativna većina sprema za nove presedane, pravni i politički krugovi očekuju daljnje prodorne disidente najmlađe članice suda. „U njezinim se izdvojenim mišljenjima osjeća tuga zbog mjesta na kojem se nalazimo, ali i odlučnost da ne moramo ostati takvi”, kaže Tolson.
Hoće li javnost i institucije čuti njezina upozorenja ili će ona ostati zabilježena tek u fusnotama američke pravne povijesti – pitanje je koje će obilježiti nadolazeću sudsku godinu.
