Ministar gospodarstva Ante Šušnjar potvrdio je u emisiji HTV-a „Otvoreno” da država priprema projekt prve hrvatske nuklearne elektrane. Prvi korak već je napravljen – osnovana je radna skupina koja izrađuje novi Zakon o nuklearnoj energiji, a ministar očekuje da će prijedlog biti pred Saborom do kraja godine.
„Ako želimo biti energetski neovisna zemlja, moramo ići u tom smjeru. To je smjer kojim ide cijeli moderni svijet”, poručio je Šušnjar, podsjećajući da Europska unija u aktualnom proračunskom okviru predviđa oko 240 milijardi eura za ulaganja u nuklearnu energiju.
Hrvatska danas iz zajedničke Nuklearne elektrane Krško dobiva približno 16 % električne energije. Prema ministrovim riječima, vlastita će elektrana dodatno ojačati sigurnost opskrbe, a ujedno bi potaknula revitalizaciju studija nuklearne energetike na zagrebačkom FER-u kako bi se školovali novi stručnjaci.
Što se tiče lokacije, ministar je poručio da će „o tome odlučivati struka”. Pritom je najavio suradnju s domaćim sveučilištima i postojećom industrijom, podsjetivši da je „dominantno hrvatska pamet sudjelovala u izgradnji Krškog”.
Sigurnost i izazovi gradnje
Član uprave NE Krško Saša Medaković istaknuo je da su „nuklearne elektrane izuzetno sigurni objekti”, a nesreće iz prošlosti pripisao je ljudskim pogreškama ili izvanrednim prirodnim događajima. Smatra da su današnji tehnološki standardi i unapređenja sigurnosti daleko viši nego prije nekoliko desetljeća.
Medaković je ipak upozorio da je procedura danas znatno složenija: od regulatornih dozvola i prostornog planiranja do pregovora s izvođačima, kojih je malo, pa „sve je prepleteno političkim interesima i ucjenama”.
Povijesni planovi i odgođeni projekti
Osnivač Instituta za nuklearnu energiju Duško Ćorak podsjetio je da je još 1970-ih postojao dogovor da se, nakon Krškog, druga nuklearna elektrana gradi u Hrvatskoj. „Već 1975. započeli smo intenzivne aktivnosti na pripremi lokacija”, rekao je, navodeći Prevlaku kod Ivanić-Grada i područje uz Dunav kao tadašnje favorite. Istraživanja, vrijedna oko 100 milijuna eura, trajala su do moratorija uvedenog nakon nesreće u Černobilu 1986.
Sljedeći koraci
Prema Šušnjaru, sama gradnja trajala bi „najmanje pet do deset godina, pa i više”, uz preduvjet političkog konsenzusa. Uz zakonodavni okvir i osnivanje regulatornog tijela, Vlada već „razgovara s ponuđačima tehnologija kako bismo evaluirali što je za nas najpogodnije”.
Iako lokacija i model financiranja tek trebaju biti definirani, sugovornici se slažu da bi povratak nuklearne tehnologije označio veliki iskorak prema dugoročnoj i stabilnoj energetskoj budućnosti Hrvatske.
