U istočnoj Hrvatskoj ratari završavaju berbu kukuruza uz gorki okus neuspjeha.
• Domaći prinosi, procjenjuju poljoprivrednici, bit će od 30 do čak 60 % manji nego prošle godine – u najcrnjem scenariju to znači otprilike milijun tona zrna manje. • Stručnjaci napominju da je klip ove sezone formirao donekle kvalitetno zrno, ali je biljka ostala niža jer je „kukurz, da bi spasio zrno, smanjio visinu”, objašnjava Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. • Ista suša pogodila je i Baranju. Ratar Zoltan Rajki s oko 90 hektara pjeskovitog tla očekuje manje od pet tona po hektaru umjesto uobičajenih 12–13 tona. „Sve je izgorjelo… Ono što nije uništila suša, dokrajčile su divlje svinje”, kaže Rajki. • Unatoč manjku robe u Europi, cijena na burzama klizi već tri mjeseca i trenutno se kreće oko 160–170 eura po toni, odnosno otprilike na razini pšenice. Rajki navodi da je posljednja ponuda otkupljivača iznosila 180 eura, ali da i ona „pada”.
Zašto zakon ponude i potražnje ne funkcionira? Globalna slika sve objašnjava: očekuje se rekordnih 1,3 milijarde tona kukuruza, a četiri velika proizvođača – Sjedinjene Države, Brazil, Argentina i Ukrajina – nose glavninu tog rasta. Slabiji dolar dodatno pritišće cijenu, pa je kukuruz na europskim burzama u tri mjeseca pojeftinio oko 10 %.
Stočari su, pak, dio rupe u ponudi pokrili dobro urođenom pšenicom, što lokalno smanjuje potražnju za kukuruzom. Ratarima ostaje još jedan udarac: veće vlage zrna (15–20 %) i visoka cijena energenata znatno poskupljuju sušenje.
Berba je zasad obavljena na oko polovini površina. I dok poljoprivrednici na slavonskim i baranjskim poljima zbrajaju gubitke, svjetsko tržište šalje hladnu poruku: rekordna globalna žetva jača ponudu brže nego što europska suša stiže srezati cijenu.