Cijene plina u Europi u ponedjeljak su naglo skočile nakon što su naftni i plinski tankeri praktički prestali prolaziti kroz Hormuški tjesnac, usko grlo kojim prolazi petina svjetskog ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Napetosti su eskalirale nakon američko-izraelskih napada na Teheran. Strah od iranskog odgovora paralizirao je pomorski promet na ulazu u Perzijski zaljev i poslao europske terminske ugovore u nebo: s oko 31 na približno 45 eura po megavatsatu, što je skok od otprilike 40 %. Nafta je također poskupjela, ali blaže – oko 8 % – jer se tankeri sirove nafte također nalaze zarobljeni u zaljevu.
Utjecaj na Europu
• LNG pokriva gotovo polovicu ukupne potrošnje plina u Europskoj uniji, a desetak posto tih količina dolazi iz Katara. • „Svako ometanje prometa kroz Hormuz diže globalnu cijenu LNG-a, pa europski kupci plaćaju više čak i za isporuke iz Sjedinjenih Država”, upozorio je analitičar Ben McWilliams. • Državni qatarski div QatarEnergy potpuno je obustavio proizvodnju nakon iranskog napada dronovima na energetska postrojenja, dodatno pritegnuvši ponudu.
Koliko će dugo tjesnac ostati blokiran nitko zasad ne može prognozirati. Udruženje europskih operatora plinskih mreža Entso-G, zaduženo za scenarije sigurnosti opskrbe, nije odgovorilo na upite. Regulator ACER još je početkom veljače tražio da se u planiranju „više pozornosti posveti dostupnosti LNG-a”, upravo zbog njegova rastućeg značaja.
Unatoč dramatičnom rastu cijena, iz Bruxellesa stiže doza opreza, ali i smirenja. Glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho podsjetila je da je zimska sezona gotovo završena: „Dobra je vijest, a stvarno nam treba dobra vijest, da smo manje od mjesec dana udaljeni od kraja sezone grijanja.”
Hoće li to biti dovoljno da kućanstva i industrija prođu bez novih šokova, ovisit će ponajprije o tome hoće li tankeri uskoro ponovno zaploviti kroz Hormuz – ili će Perzijski zaljev ostati energetska slijepa ulica.