Berlin – Pozivi na povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 70 godina razbuktali su napetosti unutar ionako krhke njemačke koalicije te ponovno otvorili pitanje održivosti jednog od najizdašnijih mirovinskih sustava u Europi.
Goru je zapalila ministrica gospodarstva Katherina Reiche (CDU). „Demografske promjene i sve dulji životni vijek čine neizbježnim produljenje radnog života”, poručila je u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung, podsjetivši da je institut DIW još prije 20 godina predlagao granicu od 70 godina. Po njezinim riječima, Nijemci trenutno u prosjeku provedu tek dvije trećine života u zaposlenju, što smatra „neodrživim”.
Kancelar Friedrich Merz, koji će sam navršiti 70 u studenome, pokušao je ublažiti buru nudeći porezne olakšice starijima koji ostanu raditi, ali je, prema navodima iz Berlina, u četiri oka upozorio Reiche da „ostane u svom resoru” i ne iritira socijaldemokrate.
SPD na nož Glavni tajnik SPD-a Tim Klüssendorf munjevito je odbacio ideju: „Povećanje dobi za mirovinu za nas ne dolazi u obzir.” Nazvao ju je prikrivenim smanjenjem mirovina i založio se za drukčiji pristup – poticanje žena na puno radno vrijeme, proširenje vrtićke mreže i fleksibilnije radno vrijeme.
Ministrica rada Bärbel Bas (SPD) otišla je korak dalje pa predložila više poreze i obvezno uključivanje freelancera, državnih službenika i zastupnika u javni mirovinski sustav – prijedlog koji su demokršćani glatko odbili.
Brojke pritiskaju U sredinom 1990-ih na jednog umirovljenika dolazila su četiri zaposlena, 2020. taj se omjer spustio na tri, a projekcije za 2035. govore o tek 2,4 radnika. Unatoč tome, Njemačka već sada bilježi natprosječnu zaposlenost u skupini od 65 do 69 godina – 21,2 % naspram prosječnih 16 % u EU. Prosječna dob ulaska u mirovinu 2024. iznosi 64,7 godina.
Za usporedbu, Danska je u svibnju zakonodavno zacrtala granicu od 70 godina do 2040., dok je Njemačka još 2000-ih pod tadašnjim vodstvom SPD-a postupno pomaknula dob na 67 godina do 2031.
Demokršćanski glavni tajnik Carsten Linnemann podsjetio je na tadašnju „hrabrost” i poručio da je potrebna nova runda bolnih, ali nužnih reformi. No Merz je ranije naljutio mnoge kada je upozorio da se „prosperitet ne može očuvati s četverodnevnim tjednom i isključivim fokusom na ravnotežu između posla i života”, a potom pojasnio kako „ne moraju svi Nijemci raditi više, ali prosjek se mora podići”.
Koalicija je obećala očuvati razinu mirovine na 48 % prosječnog životnog dohotka do 2031. Kritičari smatraju da je to teret za buduće generacije ako se ne pronađe dugoročno rješenje.
Za sada, međutim, prijedlog za mirovinu sa 70 godina ostaje crvena crta za socijaldemokrate – i potencijalni detonator nove krize u berlinskoj vlasti.