Nagli skok cijene mlaznog goriva, potaknut najnovijim američko-izraelskim napadima na Iran i poremećajima u Hormuškom tjesnacu, već je stigao do džepova putnika. Nakon što je barel goriva u svega nekoliko dana skočio s oko 85–90 na 150–200 američkih dolara, tri velike zrakoplovne kompanije — australski Qantas Airways, skandinavski SAS i Air New Zealand — najavile su povećanje cijena karata.
Air New Zealand je, uz suspenziju financijskih prognoza za 2026., već uveo prve korekcije: domaće karte poskupjele su 10 novozelandskih dolara, regionalne 20, a interkontinentalne čak 90 NZD. Iz tvrtke poručuju da „daljnje prilagodbe cijena i reda letenja ostaju na stolu” ostane li gorivo skupo.
Sličan potez povukao je i SAS. Glasnogovornik najvećeg skandinavskog prijevoznika objasnio je kako su „povećanja ovih razmjera učinila reakciju nužnom kako bi se održale stabilne i pouzdane operacije”, napominjući da tvrtka trenutačno nema osiguranu potrošnju goriva za sljedećih 12 mjeseci. Qantas, pak, uz rast međunarodnih tarifa razmatra preraspodjelu kapaciteta prema Europi gdje je potražnja visoka, a prijevozni putevi sve složeniji.
Rat na Bliskom istoku već je zatvorio pojedine koridore i produljio letove, posebice na relaciji Azija – Europa. Cijene karata na toj osi lete u nebo, a hongkonški Cathay Pacific najavio je dodatne letove za London i Zürich kako bi uhvatio dio poskupljenog prometa.
Dok se dio prijevoznika bori bez zaštite, nekoliko europskih i azijskih tvrtki — među njima Lufthansa i Ryanair — amortizira udar zahvaljujući dugoročnim ugovorima za nabavu goriva po fiksnim cijenama. Finnair je osigurao više od 80 % potreba za prvo tromjesečje, ali upozorava da bi se, produlji li se sukob, moglo dovesti u pitanje i samo fizičko snabdijevanje. Kuvajt, jedan od ključnih izvoznika mlaznog goriva u sjeverozapadnu Europu, već je smanjio proizvodnju.
Grupacija IAG, vlasnik British Airwaysa, zasad ne planira poskupljenja, no ipak je odgodila povratak zimske linije za Abu Dhabi do kraja godine zbog „stalne neizvjesnosti”.
Gorivo je inače drugi najveći trošak u zrakoplovstvu, čineći 20–25 % operativnih izdataka. Skuplje gorivo i sužen zračni prostor — najprije nad Rusijom, a sada i dijelom Bliskog istoka — udar su na sektor koji se tek oporavio od pandemijskih gubitaka. Posebno su pogođeni euroazijski letovi, gdje Emirates, Qatar Airways i Etihad već drže oko trećinu prometa, a europski konkurenti moraju tražiti sve duže i skuplje alternativne rute.