Bruxelles – Gotovo godinu dana nakon što je preuzela vodstvo Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), Kaja Kallas još traži prostor za vlastiti potpis. Bivša estonska premijerka u ponedjeljak je javno osporila plan Ursule von der Leyen da u sjedištu Komisije osnuje novu obavještajnu „ćeliju”, upozorivši da bi time došlo do dvostrukog posla, zbunjujuće podjele nadležnosti za nacionalne službe i dodatnog opterećenja već ograničenih resursa.
Napetosti između dviju političarki rasle su mjesecima. Von der Leyen je nedavno presjekla Kallasin pokušaj da u EEAS vrati iskusnog dužnosnika Martina Selmayra, kojemu je ponuda iz sjedišta Komisije – posredstvom povjerenika Magnusa Brunnera – praktično ugasila povratak u diplomatsku službu. Time je Kallas ostala bez pojačanja koje joj je, priznaju i kritičari, trebalo donijeti političku težinu.
Diplomatski rezovi EEAS već grca pod nizom strukturnih tereta: unutar Unije još nema zajedničkog stava o Gazi, dosje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike premješten je u novu službu Komisije, a financije su sve tanje. Kallas je pred zastupnicima Europskog parlamenta poručila da se unatoč „financijskim ograničenjima” nijedna od 145 delegacija neće zatvoriti, ali će neke biti svedene na „minimalni pogon”. U pisanim odgovorima MEP-ovima EEAS priznaje da je zaustavio ili otkazao dio sigurnosnih ulaganja u inozemstvu, što bi moglo povećati rizik za osoblje.
Kako bi zakrpala proračun, šefica EEAS-a zagledala se i u izdašan komunikacijski fond razvojne uprave DG INTPA, no ondje ju je već dočekao otpor. Dodatni udarac bio je odlazak iskusnog savjetnika Simona Morduea u kabinet von der Leyen, kojim je Kallas ostala bez još jednog upućenog sugovornika u briselskim labirintima.
„Nemamo alate kada je riječ o financiranju”, izjavila je parlamentarcima. Prema njezinu tumačenju EEAS često skicira geopolitičku strategiju, dok bogatiji odjeli Komisije novac usmjeravaju drugim prioritetima. U glavnim gradovima članica službu često gledaju tek kao tehnički sekretarijat, a ne kao ravnopravnog igrača.
„Ne možemo od nas očekivati da održavamo ulogu Europe u svijetu sa sve manjim stvarnim resursima”, upozorila je Kallas, svodeći problem na srž: europska diplomacija bez novca ostaje tek pion na ploči kojom zapravo upravljaju nacionalne vlade i najmoćniji dijelovi Komisije.
