Njemački viši upravni sud za pokrajinu Tiringiju presudio je da Spomen-područje nacističkog koncentracijskog logora Buchenwald smije odbiti posjetitelje koji nose palestinsku maramu keffiyeh.
Presuda je uslijedila nakon što je neimenovana žena zatražila sudsku zaštitu kako bi, noseći maramu, prisustvovala ovogodišnjoj komemoraciji 80. obljetnice oslobođenja logora. Početkom travnja na istu je ceremoniju bila vraćena s ulaza jer je odbila skinuti keffiyeh pa se obratila sudu tražeći da u svibnju ipak uđe s maramom.
Sud je ocijenio da je uprava memorijala postupila zakonito, istaknuvši kako je žena jasno naglasila da želi „poslati političku poruku protiv, po njezinu mišljenju, jednostrane podrške memorijala izraelskoj vladi”. Prema presudi, takva poruka „nesumnjivo ugrožava osjećaj sigurnosti mnogih Židova, osobito na tom mjestu”, pa pravo na slobodu izražavanja u ovom slučaju ustupa pred „interesom ustanove da očuva svoju svrhu”.
Spomen-područje je prošlog mjeseca dospjelo u središte rasprave nakon što je procurio interni dokument u kojem se keffiyeh opisuje kao „usko povezan s nastojanjima da se uništi država Izrael”. Ravnatelj memorijala Jens-Christian Wagner priznao je da dokument sadržava „pogreške” te najavio njegovo preinačivanje. „Keffiyeh sama po sebi nije zabranjen simbol”, rekao je za javni servis NDR, dodavši da bi posjetitelje zamolio da je skinu tek ako se kombinira s drugim znakovima koji relativiziraju nacističke zločine.
Savezna Njemačka, koja i dalje nastoji iskupiti se za Holokaust, tradicionalno je među najbližim saveznicima Izraela. Ipak, u posljednjim mjesecima pojačala je kritike prema izraelskim vojnim operacijama u Gazi; kako navodi izvor, kancelar Friedrich Merz početkom svibnja objavio je da više neće izdavati dozvole za izvoz oružja koje bi se moglo koristiti u Pojasu Gaze.
Kroz Buchenwald i njegov satelit Mittelbau-Dora, smještene blizu Weimara, prošlo je oko 340 000 zarobljenika – Židova, Roma, homoseksualaca i sovjetskih ratnih zarobljenika. U Buchenwaldu je ubijeno oko 56 000 ljudi, dok je u Mittelbau-Dori, gdje su zatvorenici radili na nacističkim raketama V1 i V2, stradalo još približno 20 000 ljudi.
