Piloti i kabinsko osoblje diljem Europe sve se češće osjećaju iscrpljeno, zastrašeno i poniženo, pokazuje opsežna studija Sveučilišta u Gentu provedena među 6 900 zaposlenika zrakoplovnih kompanija.
Glavni nalazi
• Sigurnosne barijere „perforirane” profitom – Istraživači upozoravaju na „švicarski sir” efekt: slojevi zaštite sustavno se prorjeđuju radi financijske uštede, pa posljednja obrana od nesreće ostaje – sreća.
• Umor i prikrivanje simptoma – 42 % članova posade smatra da uprave stavljaju raspored ispred sigurnosti, a gotovo trećina pilota te gotovo polovica stjuardesa oklijeva prijaviti se nespremnima za let.
• Strah od odmazde – Više od 50 % ispitanika ne usuđuje se „korigirati uputu” nadređenih iako smatra da je nesigurna; 2014. godine taj je udio bio 18 %.
• Komercijalni pritisak u kabini – Prodaja parfema i alkohola postala je prioritet, što stvara, kako autori navode, „sukob uloga, psihosocijalni stres i pravnu sivu zonu”.
• Adekvatni ugovori sve rjeđi – Atypični oblici rada (kratkoročni, agencijski, samozaposleni) znatno su češći među mladima i zaposlenima u istočnoj Europi; 41 % članova posade mlađih od 21 godine i 52 % onih s bazama u Poljskoj, Češkoj ili Mađarskoj radi pod nesigurnim ugovorima.
• Pandemija ubrzala odljev iskusnih pilota – Stariji i skuplji kadar otišao je, a zamijenili su ga mlađi, fleksibilniji i podložniji pritiscima.
Psihološki teret
Autori naglašavaju da 68 % ispitanih ne doseže pozitivan prag mentalnog zdravlja, dok se čak 78 % osjeća „dehumanizirano”. Jedan član kabinskog osoblja rekao je: „Osjećam se kao kriminalac samo zato što sam bolestan.” Drugi je naveo da mu je nadređeni u bazi u Europi vikao: „Ovdje si da jebeno prodaješ.”
Uvertira u sigurnosni rizik
Ignacio Plaza iz Europske udruge pilota upozorava da je „utrka prema dnu” u pogledu ugovora zahvatila sve: „Kad su piloti pod pritiskom, riskiraju i putnici.” Autori studije poručuju da bez boljih radnih uvjeta Europa može izgubiti „sigurnosnu prednost” koju je desetljećima gradila.
Ključna poruka
Istraživači traže strože propise o radnom vremenu, otvaranje stalnih radnih mjesta i jasnu vezu između dobrobiti zaposlenika i sigurnosnih standarda: „Bez pravednih i stabilnih ugovora ne možemo održati siguran i otporan europski zračni promet.”