Novo longitudinalno istraživanje provedeno u Njemačkoj sugerira da muškarci s višim kvocijentom inteligencije rjeđe podržavaju tradicionalne, konzervativne vrijednosti od svojih vršnjaka prosječnih kognitivnih sposobnosti, dok se kod žena takva razlika ne bilježi.
Projekt darovitosti Marburg Istraživanje se oslanja na Projekt darovitosti Marburg, pokrenut školske godine 1987./1988. Tada je više od 7000 osnovnoškolaca prošlo testiranje inteligencije; oko dva posto (njih 150) ocijenjeno je kao izrazito darovito. Većina te djece – 107 ispitanika – nastavila je sudjelovati u dugogodišnjem praćenju zajedno s kontrolnom skupinom prosječno inteligentnih vršnjaka.
Nakon 35 godina, 87 darovitih i 71 prosječno sposobna odrasla osoba ispunili su opsežan upitnik o političkim stavovima. Sudionici su se sami pozicionirali na skali lijevo–desno i odgovarali na pitanja iz četiri tematska područja, uključujući socijalizam i liberalizam.
Ključni nalazi Maximilian Krolo sa Sveučilišta Saarland ističe da se „skupina muškaraca prosječnih sposobnosti imala tendenciju podržati vrijednosti povezane s tradicijom i strogim društvenim poretkom“, dok su visokointeligentni muškarci „rjeđe zastupali takve tradicionalne konzervativne stavove”.
Autor projekta Jörn Sparfeldt napominje da je važno razumjeti političke poglede visoko darovitih jer oni često zauzimaju utjecajne položaje. Istodobno naglašava da „visoka inteligencija ne vodi do radikalnih političkih stavova“ – daroviti su, u prosjeku, jednako politički raznoliki i umjereni kao i ostatak populacije.
Potreba za dodatnim analizama Znanstvenici priznaju da su rezultati samo djelić šire slike. Sparfeldt smatra da bi buduća istraživanja trebala utvrditi „odražavaju li se konzervativniji stavovi i u političkom djelovanju“.
Studija, u kojoj je sudjelovao i Detlef Rost sa Sveučilišta Philipps Marburg, objavljena je u siječnju u stručnom časopisu Intelligence.