ZAGREB – Sveučilište Algebra Bernays predstavilo je novi način financiranja studiranja kojim studenti školarinu počinju vraćati tek nakon što se zaposle i počnu zarađivati. Riječ je o modelu ugovora o udjelu u prihodima (Income Share Agreements – ISA), a pokrenut je uz potporu Europskog investicijskog fonda (EIF) i sporazum vrijedan 800.000 eura.
Lino Puyol, suosnivač platforme Quotanda koja će upravljati programom, opisao je sustav kao dijeljenje financijskog rizika između studenata i partnera, „uz podršku EIF-a kroz InvestEU mehanizme”. Slični programi već funkcioniraju u Europi kako bi se studentima omogućilo da troškove studija odgode do početka rada.
Potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac smatra da se rješenje može proširiti i na druga hrvatska sveučilišta, jer „osigurava da talent i motivacija, a ne financijska situacija, određuju uspjeh”, uz otplatu „u skladu sa stvarnim prihodima”. Primorac naglašava i da bi takvi modeli mogli pomoći u zaustavljanju odlaska mladih te pridonijeti jačanju gospodarstva.
Rektor Mislav Balković skrenuo je pozornost na demografski pad: „Više nemamo izraženo iseljavanje kao posljedicu želje za boljim životom, nego problem nataliteta, u srednjim školama bilježimo pad od oko 18 posto. Bez ljudi ne možemo ništa.” Dodao je da će se sveučilište nastaviti povezivati s STEM industrijom kako bi studentima ponudilo „aktualna znanja i vještina”.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Iva Ivanković ISA program je nazvala „velikim iskorakom”, naglasivši da je „ulaganje u obrazovanje ulaganje koje se uvijek isplati”. Jednake prilike za studij izdvojila je kao strateški cilj Ministarstva.
Iz EIF-a poručuju da je razvijanje vještina ključno za konkurentnost. Georgiana Buturoiu, voditeljica Odjela za mikrofinanciranje, istaknula je da je „kamen temeljac za ekonomski razvoj i konkurentnost imati pravi skup vještina kod pravih ljudi”, a ISA sustav vidi kao dopunu tradicionalnim kreditima za studente bez roditeljskog jamstva ili dovoljno velike ušteđevine.
Pokretanje ovog modela na zagrebačkom privatnom sveučilištu prvo je takvo rješenje u Hrvatskoj. Ako se pokaže uspješnim, mogle bi ga preuzeti i druge visokoškolske ustanove, otvarajući put studentima kojima je dosad ključna prepreka bio – novac.
