U Zagrebu su uručeni ugovori za modernizaciju i proširenje infrastrukture studentskog smještaja na sedam visokih učilišta, čime će se kapacitet doma povećati za dodatnih 1742 ležaja.
Najveći zahvat predviđen je u studentskom naselju „Stjepan Radić” u Zagrebu, gdje će se rekonstrukcijom postojećih paviljona otvoriti 800 novih mjesta. Ugovore su primili predstavnici Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Zagrebu, Rijeci, Splitu i Zadru te Veleučilišta u Karlovcu i Gospiću.
Ukupna vrijednost projekata iznosi 103 milijuna eura nepovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija. Prema podacima Ministarstva, u Hrvatskoj trenutno redovito studira oko 111 000 mladih, a svake se godine za smještaj prijavi približno 20 000 studenata; petina ostaje bez mjesta, ponajprije u velikim sveučilišnim središtima Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je u tri mandata njegove vlade u domove uloženo više od 300 milijuna eura te podsjetio na već dovršene projekte u Dubrovniku, Šibeniku, Varaždinu, Virovitici, Čakovcu, Osijeku, Puli, Vukovaru, Požegi i drugim gradovima. U tijeku je gradnja novih domova u Koprivnici i Petrinji.
Pored ulaganja u smještaj, Plenković je naglasio vladinu politiku subvencioniranja studentske prehrane: „dnevna prehrana godinama 0,86 eura u 25 studentskih gradova”. Kao veliki iskorak ocijenio je i skok minimalne studentske satnice s dva eura u 2016. na 6,56 eura danas.
Najavio je i povećanje neoporezivog godišnjeg limita za zaradu studenata. Koeficijent na iznos osnovnog osobnog odbitka podiže se sa šest na osam, što uz postojeći odbitak znači da će studenti moći zaraditi do 12 000 eura godišnje bez poreza, umjesto dosadašnjih 10 800 eura.
Vlada se, rekao je, dodatno usmjerila na stipendiranje: do sada je dodijeljeno 150 000 državnih stipendija za studente slabijeg socioekonomskog statusa. Spomenuo je i ulaganje od oko milijardu eura u obnovu 28 fakulteta i zgrade Sveučilišta oštećenih u zagrebačkom potresu prije pet godina.
Po dovršetku najavljenih radova, studenti bi trebali dobiti više ležajeva, moderniji smještaj i povoljnije uvjete rada, dok sveučilišta računaju na smanjenje pritiska na podstanarski i privatni smještaj u velikim gradovima.
