Ruska invazija na Ukrajinu ponovno je gurnula svijet u „razinu straha od moguće upotrebe nuklearnog oružja”, upozorava dr. sc. Marko Miljković, povjesničar i znanstveni suradnik Instituta ekonomskih nauka u Beogradu.
Prema njegovoj analizi, aktualna geopolitička klima razlikuje se od klasičnog hladnoratovskog modela na koji se međunarodna zajednica naviknula nakon 1991. godine. Miljković podsjeća da se percepcija nuklearne opasnosti ne mijenja postupno, nego naglo – uvijek kada izbije velika kriza. Upravo takva kriza, kaže, sada uzdrmava globalni poredak.
Ključnu zabrinutost stvara slabljenje postojećih režima kontrole naoružanja. U usporedbi s kasnom fazom Hladnog rata, današnja strateška konkurencija odvija se „u okruženju sa znatno manje predvidljivih pravila”. Nedostatak čvrstih mehanizama nadzora mogao bi, po Miljkoviću, dovesti do naglog povećanja broja država koje raspolažu nuklearnim arsenalom.
Iako ne navodi konkretne rokove ni imena mogućih novih nuklearnih sila, istraživanja trendova pokazuju da bi do „dupliranja broja nuklearnih sila u kratkom roku” moglo doći ako se međunarodna zajednica ne vrati pregovorima i obnavljanju sustava kontrole.
Stručnjak zaključuje da je obuzdavanje nove utrke u naoružanju moguće jedino jačanjem multilateralnih sporazuma i transparentnosti, ali „vrijeme za djelovanje ubrzano istječe”.