Jadransko more već je sredinom lipnja dosegnulo 23 do 24 °C, oko tri stupnja iznad dugogodišnjeg prosjeka. Taj podatak, ističe ugledni atmosferski fizičar prof. dr. sc. Branko Grisogono, još je jedna potvrda kako se hrvatska klima ubrzano mijenja.
Prema njegovoj procjeni, Dalmaciju u sljedećim desetljećima čeka preobrazba u gotovo suptropsko područje, dok bi Slavonija mogla postati kronično sušna. Najbolje bi, kaže, mogla proći Lika, čiji je reljef prirodna brana ekstremima.
Stručnjak upozorava da se cijeli klimatski sustav "akumulira sve više i više energije" te se zato prelijeva iz jednog u drugi ekstrem. Posljedica su češće poplave, tropske oluje, suše i – za Hrvatsku posebno neugodne – superćelijske oluje. Upravo je takav olujni kumulonimbus u srpnju 2023. nastao nad sjeveroistočnom Italijom, ojačao nad Slovenijom i oborio hrvatske rekorde po veličini tuče, prouzročivši golemu štetu.
Premda građani zaziru od ponavljanja takvih razaranja, precizna lokacija i vrijeme izbijanja superćelije i dalje su neuhvatljivi za modele. „Mi nemamo dovoljno česta i gusta mjerenja, stoga numerički operativni modeli ne mogu izmisliti nešto što uopće nema naznaku”, objašnjava Grisogono.
Za nastanak superćelije, dodaje, nužni su:
- visoka relativna vlažnost i sparina blizu tla;
- sloj hladnijeg, suhog zraka iznad toplog, što djeluje poput poklopca;
- izraženo smicanje vjetra po visini, koje pokreće snažne vertikalne struje.
„Zamislite da ste u kinu u mraku i znate da će netko napraviti glupost, ali ne i gdje sjedi – to je slikovita logika iza superćelijskih oluja”, opisuje profesor.
Građanima preporučuje pratiti najave Državnog hidrometeorološkog zavoda. Pravodobno upozorenje, smatra, ključno je za ublažavanje posljedica jer ekstremi će, zaključuje, postati nova hrvatska svakodnevica.