Potencijalni kupci stanova ni ove godine ne mogu računati na jeftinije kvadrate. Prema procjeni magistra inženjera građevinarstva Saše Perka, direktora grupacije DOMinvest, ulazni troškovi nastavljaju rasti, a potražnja ostaje snažna.
Perko ističe da su tri glavna motora poskupljenja:
- poskupljenje građevinskog zemljišta, posebno u gradskim zonama ograničenih urbanističkih planova;
- dvoznamenkasti rast plaća u građevini, koji je, kako kaže, „postao novo normalno”;
- i dalje umjeren, ali stabilan rast cijena materijala.
„U cijeloj strukturi troškova gradnje danas je daleko izraženiji rast cijene rada, koji postaje ključni pokretač ukupnog poskupljenja gradnje”, upozorava Perko. Zbog toga ne očekuje pad vrijednosti nekretnina, nego eventualno usporavanje rasta na „normalnih” 5 do 7 % godišnje. Sve iznad tog raspona, dodaje, „izlazi izvan kupovne moći građana i tada bi potražnja mogla naglo pasti”.
Podaci koje iznosi pokazuju da su prošle godine u odnosu na 2024. cijene zemljišta porasle oko 15 %, projektiranja i nadzora 20 %, a sama gradnja 15 %. Troškovi priključaka, doprinosa i financiranja ostali su gotovo nepromijenjeni, no zbog viših osnovica i PDV od 25 % iznosi sve više kuna po kvadratu. „U ukupnoj cijeni finalnog kvadrata stana i dalje oko 35 posto odlazi državi, kroz PDV i sva ostala davanja”, navodi Perko.
Zbog ograničene ponude parcela i sporih administrativnih postupaka Perko apelira na bržu i jednostavniju proceduru izdavanja dozvola. Smatra da bi skraćivanje projektnih ciklusa i standardizacija procesa mogli ubrzati gradnju „barem 10 do 20 posto”. Istodobno, odbacuje ideju administrativnog zamrzavanja cijena stanova: „Država nikada ne bi trebala određivati cijenu kvadrata jer svaki put kad se država previše umiješa u ekonomiju nastane više štete nego koristi.”
Zaključno, uz trajnu potražnju i rast troškova rada te zemljišta, stručnjak procjenjuje da će 2026. donijeti tek blago usporavanje, ali ne i zaokret trenda rasta cijena nekretnina.