Porezna uprava mogla bi od 1. siječnja iduće godine dobiti daleko šire ingerencije nad elektroničkim podacima poreznih obveznika, proizlazi iz nacrta izmjena Općeg poreznog zakona koji je trenutačno u javnom savjetovanju do 18. listopada.
Prema prijedlogu, obveznici i sve „druge osobe koje raspolažu dokumentima, evidencijama ili podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice” morali bi poreznicima omogućiti:
• kopiranje podataka u elektroničkom obliku, uključujući izradu vjerodostojne kopije cijelog medija; • predaju ključeva za šifriranje ili lozinki kada su potrebni za pristup ili čitljivost traženih podataka; • pristup mrežnim servisima i podatkovnim oblacima.
Ministarstvo financija objašnjava da je riječ o usklađivanju s novim Zakonom o fiskalizaciji te da će se prikupljeni podaci koristiti isključivo kada utječu na poreznu obvezu, uz obvezu čuvanja porezne tajne i poštovanja propisa o zaštiti osobnih podataka. No stručnjaci za privatnost i informatičku sigurnost ističu da nacrt ne propisuje jasne kriterije ni sudski nadzor nad odlukom o traženju pristupa, što otvara prostor za moguće prekomjerno zadiranje u privatnost.
Već sada zakon obvezuje porezne obveznike da na zahtjev dostave poslovne knjige i omoguće kopiranje podataka s računala. Novi tekst ide korak dalje, jer proširuje krug subjekata na koje se primjenjuje i uvodi mogućnost traženja kompletnog sadržaja medija uz lozinke.
Posebno je nejasno tko i prema kojim parametrima procjenjuje da podatak „izravno ili neizravno” utječe na utvrđivanje porezne osnovice. Bez jasnih procedura i sudskog naloga, Porezna uprava mogla bi zatražiti pristup, primjerice, osobnim e-mailovima ili šifriranim dokumentima čiji je porezni značaj dvojben.
Javno savjetovanje traje do 18. listopada, nakon čega bi zakon, bude li usvojen po hitnom postupku, stupio na snagu početkom 2025. Stručnjaci pozivaju zainteresiranu javnost da se uključi, jer bi predložene odredbe mogle značajno promijeniti granicu između porezne kontrole i prava na privatnost.