Europa ulaže milijarde u pametne tvornice, obnovljive izvore energije i napredne proizvodne linije, no već sada se otvara pitanje cijene koju će platiti radnici. Stručnjaci za sigurnost rada upozoravaju da tehnološki napredak nema smisla ako ga ne prati jednako ambiciozna zaštita na radu.
„Occupational safety and health remains a baseline without which there can be no true positive development for any sector in Europe”, poručio je Bogdan Deleanu iz Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu, naglasivši da „Re-industrialisation can only work in line with re-professionalising safety”.
Nova industrijska radna mjesta donose kompleksnije i zahtjevnije uvjete. Deleanu opisuje kako se „risk mix” mijenja: od toplijih radnih okruženja i isparavanja pri zavarivanju do održavanja na daljinu u vjetroparkovima te rada uz umjetnu inteligenciju i kolaborativne robote.
Pametnija, ali ne i jednako dostupna oprema
Osobna zaštitna oprema (PPE) postala je poligon za inovacije. „For thirty years I’ve seen PPE evolve from heavy, single-purpose gear into something smarter, lighter and more inclusive”, kaže Henk Vanhoutte iz Europske federacije za sigurnost. Danas kacige s ugrađenom umjetnom inteligencijom upozoravaju radnika kada se previše približi stroju, a egzoskeleti štite od ozljeda zbog ponavljajućih pokreta. Lokalizacijski sustavi vatrogascima daju točnu poziciju kolege u hitnoj situaciji, a dronovi provjeravaju nosi li radnik ispravnu opremu.
Svjetski ekonomski forum navodi da AI kacige smanjuju nezgode i do 85 %, no Vanhoutte upozorava: „It’s not that the technology doesn’t exist; it’s that it’s not used or enforced equally.”
Dvije stare boljke, jedan korijen
Unatoč tehnološkom iskoraku, mnoga gradilišta i tvornice i dalje se bore s osnovama: radnici često nemaju ili ne koriste adekvatnu opremu, a tržište je preplavljeno nekonformnim ili krivotvorenim proizvodima. „Market surveillance on PPE products is still far too limited”, ističe Vanhoutte i dodaje da online trgovine olakšavaju ulazak opreme sumnjive kvalitete.
Šarolika praksa unutar EU dodatno zbunjuje poslodavce. „For respiratory protection, there are countries where workers using a mask must do a face-fit test at least once a year. Elsewhere that’s not the case, or not inspected”, navodi Vanhoutte i traži jasna, obvezujuća pravila za sve.
Lanac podizvođača – lanac rizika
Problem se produbljuje kad zaštita ovisi o dugom lancu podizvođača. „Subcontracting and labour-market intermediation have become a business model that fosters abuse and insecurity… We can’t allow that to grow and succeed”, upozorila je Esther Lynch iz Europske konfederacije sindikata. Sličnu sliku opisuje Tom Deleu iz europske federacije građevinara: „We see a lot of legislation around safety and health. The problem is the application. Especially when there are long chains of subcontracting, the deeper you go, the less protection and training workers have.”
Sigurnost kao konkurentska prednost
Istraživanja pokazuju da poduzeća koja ulažu u sigurna, čovjeku prilagođena radna mjesta bilježe manje prekida proizvodnje, manju fluktuaciju i veću motivaciju zaposlenih. Eurofound navodi da Europljanima sigurno radno okruženje znači više od plaće ili fleksibilnosti, a Lynch zaključuje: „Europe should compete because we’re the best”, ne zbog spuštanja standarda.
Stručnjaci zato traže „novi sigurnosni pakt”: modernizirati zastarjeli EU okvir, ograničiti pretjerano podugovaranje, ojačati inspekcije i uskladiti nadzor tržišta zaštitne opreme. Jer, kako podsjeća Deleanu, „True competitiveness depends on a stable, thriving workforce, not one constantly on sick leave due to burnout or accidents”.