Prijedlog posebnog savjetnika predsjednika Republike za energetiku i klimu Julija Domca da se otkupom MOL-ova udjela u INA-i formira zajednički energetski holding HEP–INA, koji bi navodno jamčio „energetsku neovisnost Hrvatske”, naišao je na oštre kritike u domaćoj stručnoj javnosti.
Iskusni energetičari Zdeslav Matić i Davor Štern ocjenjuju ideju nerealnom i financijski rizičnom. Prema njihovim procjenama, takav bi pothvat Hrvatsku stajao iznimno mnogo, dok bi očekivane strateške koristi ostale upitne. "Taj bi projekt Hrvatsku skupo stajao", upozoravaju stručnjaci, podsjećajući da bi otkup MOL-ova paketa zahtijevao golemu svotu državnog novca te nosio neizvjesne povrate.
Domac, pak, tvrdi da je model izvodljiv te da bi okupljanje dviju najvećih nacionalnih energetskih tvrtki stvorilo snažnog regionalnog igrača koji bi dugoročno osigurao stabilnu opskrbu i bolju kontrolu nad ključnom infrastrukturom. Štern i Matić uzvraćaju da su „primjeri takvih državnih megatvrtki u europskoj praksi rijetki i najčešće neefikasni”, naglašavajući kako Hrvatska prije svega treba jačati tržišnu konkurenciju, a ne graditi centralizirane monopole.
Rasprava oko sudbine INA-e traje godinama, posebice od kada je mađarski MOL preuzeo upravljačka prava. Aktualni prijedlog ponovno otvara politički osjetljivo pitanje: treba li Hrvatska posegnuti za skupom konsolidacijom ili tražiti modernija, tržišna rješenja za jačanje energetske sigurnosti.
Unatoč različitim vizijama, svi sugovornici slažu se u jednom – odluka o budućnosti INA-e i HEP-a zahtijeva precizne analize, jasnu strategiju i široki politički konsenzus, jer će njezine posljedice oblikovati hrvatski energetski pejzaž desetljećima.