Najava ministra financija Marka Primorca o osnivanju posebnog municipalnog fonda, koji bi jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave omogućio povoljnije zaduživanje, dočekana je s velikim oprezom stručne javnosti.
Prema riječima upućenih, ključni problem nije sama cijena novca, nego nerazriješena podjela odgovornosti između države i lokalnih jedinica. Dok se ne redefiniraju ovlasti i obveze koje općine, gradovi i županije trebaju preuzeti, upozoravaju analitičari, svaki dodatni izvor jeftinog kapitala mogao bi se pretvoriti u „socijalnu pomoć” – mehanizam koji samo krpa postojeće slabosti sustava umjesto da ih rješava.
Posebnu težinu ovoj skepsi daje činjenica da je u Hrvatskoj broj lokalnih jedinica jedina tema o kojoj se govori bez zadrške; sve ostalo, kažu sugovornici, „hod je po jajima”. Upravo zato je, unatoč ministarskoj najavi, još uvijek malo poznatih detalja – od načina punjenja fonda do kriterija po kojima bi se krediti odobravali.
Ministar Primorac nacrta je spomenuo u završnici protekle godine, ali službeni prijedlog još nije objavljen. Bez njega, zaključuju stručnjaci, teško je govoriti o učinkovitosti: ako fond ne bude praćen dubljom fiskalnom decentralizacijom, postoji opasnost da će povoljniji krediti dodatno zadužiti jedinice koje već sada nemaju dovoljno vlastitih prihoda za preuzete zadatke.
Za sada se, stoga, najava promatra tek kao prvi korak u potencijalno osjetljivoj reformi lokalnih financija, čiji će uspjeh ovisiti o spremnosti Vlade da paralelno redefinira odgovornosti i poveća fiskalnu autonomiju „lokalaca”.
