Prvi veliki požar ovog ljeta, koji je tijekom produženog vikenda poharao oko 300 hektara područja između Piska, Marušića i Mimica istočno od Omiša, ponovno je otvorio pitanja o podmetnutim požarima i kaznenoj politici prema počiniteljima.
Zapovjednik DVD-a Omiš Višeslav Pešić istaknuo je da daljnje mjere ovise o vremenskim prilikama, dok je policija ponovila sumnju da je vatra namjerno izazvana i pozvala građane da prijave moguće počinitelje.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je promjene Kaznenog zakona: „Namjernom radnjom dovodite u opasnost živote ljudi, imovinu i okoliš. Takav bezobziran čin definitivno treba teže kažnjavati.” Sadašnja kazna od šest mjeseci do pet godina, poručuje, nije dovoljna, te će Ministarstvo predložiti njezino pooštravanje.
Psihijatar Miro Jakovljević, bivši predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, podsjeća da piromanija spada u poremećaje kontrole poriva: „Osobe doživljavaju iznimno uzbuđenje kada gledaju vatru i kada je zapale. Oni to povezuju s osjećajem moći.” Ipak, dodaje da je prerano govoriti o piromaniji dok se ne otkrije počinitelj.
Prema njegovim riječima, motivi mogu varirati – od osobnog nezadovoljstva i želje za osvetom do geopolitičkih ciljeva: „Rat se danas vodi na razne načine… Danas se može 'ratovati' izazivanjem požara. Ako postoje ljudi s nastranim idejama koji ne vole Hrvatsku, onda oni žele kvariti turističku sezonu.”
Jakovljević smatra da bi kazne morale biti oštrije: „Za nekoga tko ugrožava ljudske živote kazna od šest mjeseci do pet godina je premala.” Podsjeća, međutim, da su pravi piromani rijetki i da u Europi požari češće izbijaju nenamjerno – zbog neoprezno odbačenih opušaka ili klimatskih ekstrema.
Liječenje piromanije, naglašava, najčešće započinje tek u zatvorskom sustavu, jer počinitelji rijetko sami priznaju problem. „Požari ugrožavaju sve nas… Moramo posebno paziti na prirodu i život oko sebe”, zaključuje Jakovljević.
Dok se čeka odluka hoće li požar kod Omiša biti proglašen ugašenim ili tek lokaliziranim, vatrogasci, policija i Vlada poručuju da će sigurnosni nadzor, oštrije kazne i edukacija ostati ključni alati u borbi protiv namjerno izazvanih požara.